NEKI istraživači su u tijeku studija predviđali da bi pojedinci koji su plakali mogli dulje izdržati stresni zadatak ili se oporaviti od početnog izvora stresa brže od onih koji nisu plakali. Istraživanja su sugerirala da nam se broj otkucaja srca usporava neposredno prije plača i da se vraća u normalu dok to radimo, što je posljedica našeg autonomnog živčanog sustava koji održava stabilnost tjelesnih procesa, piše Men's Health.

Pretpostavke

Neki znanstvenici sugeriraju da plakanje, posebno jecanje, može biti katarzično jer veći udisaji mogu povećati aktivnost parasimpatičkog živčanog sustava. Ipak, dosta toga zasnovano je na pretpostavkama i ne postoje čvrsti dokazi. Znamo više o tome kako životinje izražavaju uznemirenost nego kako to čine ljudi.

Za Philipa Gablea, profesora sa Sveučilišta Delaware koji se usredotočio na to kako emocije utječu na naše misli, plakanje nije toliko različito od bilo kojeg drugog načina izražavanja emocija.

"Ne postoji centar za tugu u mozgu. Neke vrste tuge mogu aktivirati određene centre, ali mozak uglavnom reagira u cjelini. Dakle, kada proživljavate emocionalno iskustvo, ono uvelike aktivira ogromna područja u mozgu."

Naime, čini se da su žene vještije kad je u pitanju izražavanje emocija. Barem se time bave češće, kako su pokazala brojna istraživanja. Istraživači nisu sigurni zašto, ali pretpostavljaju da se to može objasniti hormonima.

Što plač čini za naše odnose

Kao što je skupina istraživača rekla u svom radu iz 2018. u Clinical Autonomic Researchu, donedavno je fokus bio na intrapersonalnim učincima ovog ponašanja (tj. učincima plakanja na samu osobu koja plače). Međutim, istraživanja snažno sugeriraju da moguće dobrobiti za raspoloženje u velikoj mjeri ovise o tome kako promatrači reagiraju na suze.

Gable je još izjavio: "Postoje tisuće jezika diljem planeta, ali imamo vrlo malo razlika u emocionalnom izražavanju. Plakanjem jasnije nego riječima izražavamo kako se osjećamo."