VISCERALNA masnoća je vrsta masti koja se taloži duboko u trbušnoj šupljini, oko unutarnjih organa poput jetre i crijeva. Iako nije vidljiva poput potkožne masnoće, predstavlja znatno veći zdravstveni rizik. Povezuje se s povećanom vjerojatnošću za razvoj srčanih bolesti, inzulinske rezistencije, dijabetesa tipa 2 i drugih ozbiljnih stanja. Upravo zato liječnici i stručnjaci naglašavaju važnost ranog prepoznavanja i promjene životnih navika koje potiču njezino nakupljanje.

Iako genetika i starenje imaju određenu ulogu, stručnjaci se slažu da je stil života glavni čimbenik kod pojave prekomjerne visceralne masnoće. Neke navike koje često smatramo bezopasnima mogu dugoročno narušiti ravnotežu u organizmu i pridonijeti njezinu nakupljanju. Među njima se posebno izdvajaju dvije. Evo o čemu je riječ.

Pretjerano sjedenje

Dugotrajno sjedenje, bilo na poslu, kod kuće ili u prijevozu, značajno utječe na sposobnost tijela da učinkovito sagorijeva energiju. Stručnjaci upozoravaju da nedostatak kretanja usporava metabolizam i pridonosi nakupljanju masti, osobito u području trbuha. Čak i osobe koje vježbaju povremeno mogu imati povišenu razinu visceralne masnoće ako ostatak dana provode uglavnom sjedeći.

Osobe koje većinu dana provode u sjedećem položaju trebale bi uvesti jednostavne promjene poput češćih pauza za šetnju, istezanja ili korištenja stubišta umjesto dizala. Redovito ustajanje i lagano kretanje svakih pola sata može potaknuti bolju cirkulaciju, aktivirati mišiće i smanjiti rizik od nakupljanja unutarnje masti. Male promjene u dnevnoj rutini mogu imati značajan učinak ako su dosljedne.

Konzumacija prerađene hrane

Prerađena hrana - poput grickalica, gotovih jela, pekarskih proizvoda i zaslađenih pića - sadrži visoke količine šećera, zasićenih masti i aditiva koji mogu potaknuti upalne procese u tijelu. Stručnjaci ističu da česta konzumacija ovakvih proizvoda izravno doprinosi nakupljanju visceralne masnoće jer narušava hormonsku ravnotežu i povećava unos "praznih" kalorija bez stvarne nutritivne vrijednosti.

Zamjenom prerađene hrane cjelovitom i prirodnijom prehranom može se znatno utjecati na smanjenje rizika. Svjež obrok pripremljen kod kuće, obogaćen povrćem, nemasnim izvorima proteina i zdravim mastima, pridonosi boljoj kontroli apetita, stabilnijoj razini šećera u krvi i smanjenju upala. Stručnjaci naglašavaju da dosljednost i umjerenost igraju ključnu ulogu - nije potrebno biti savršen, već se truditi donositi bolji izbor većinu vremena.