U VREMENU kada se svijet suočava s porastom pretilosti i dijabetesa, sve više ljudi poseže za zamjenama za šećer, vjerujući da su one zdravija alternativa. Među njima se sukraloza istaknula kao jedan od najčešće korištenih umjetnih zaslađivača. No, iako se reklamira kao sigurna opcija bez kalorija, sve je više istraživanja koja upućuju na to da možda nije tako bezazlena kako se misli, piše Zdravlje Hina.

Što je zapravo sukraloza?

Sukraloza je umjetni zaslađivač otkriven 1976. godine, a odobrena je za upotrebu u više od 80 zemalja, uključujući Europsku uniju, SAD i Kanadu. Kemijski gledano, riječ je o derivatu saharoze kojem su tri hidroksilne skupine zamijenjene atomima klora. Tako nastaje tvar čak 600 puta slađa od običnog šećera, ali bez kalorijske vrijednosti jer je tijelo gotovo uopće ne metabolizira.

Popularna u "light" proizvodima

Danas se sukraloza nalazi u tisućama proizvoda, od dijetalnih sokova i voćnih jogurta do proteinskih napitaka, žvakaćih guma i niskokaloričnih kolača. Omiljena je među dijabetičarima jer ne uzrokuje skokove šećera u krvi, a široko je prihvaćena i među osobama koje žele smanjiti unos šećera. No upravo zbog tog osjećaja "slatko bez posljedica", moguće je da sukraloza utječe na organizam na nepredvidive načine.

Pojačava li sukraloza glad?

Iako su rani rezultati pokazivali da sukraloza ne utječe na apetit, novije studije upućuju na suprotno. Istraživanje objavljeno u časopisu Cell Metabolism pokazalo je da kombinacija sukraloze i ugljikohidrata može utjecati na osjetljivost na inzulin, važan faktor u razvoju metaboličkih poremećaja.

Znanstvenici su također primijetili da kod osoba s prekomjernom težinom, posebno žena, sukraloza pojačava aktivaciju moždanih centara povezanih s nagradom i žudnjom za hranom. Mozak, izgleda, reagira na slatki okus bez kalorija kao na "prevaru", što može potaknuti veći apetit.

Utjecaj na crijevni mikrobiom

Sve više pažnje pridaje se i učinku sukraloze na crijevnu mikrofloru. Studije na životinjama pokazuju da dugotrajna konzumacija može značajno smanjiti broj korisnih bakterija, poput Lactobacillus acidophilus, dok istovremeno raste udio potencijalno štetnih mikroorganizama.

Kod ljudi su podaci još ograničeni, ali neka istraživanja pokazuju da već nakon tjedan dana konzumacije proizvoda sa sukralozom dolazi do primjetnih promjena u sastavu crijevnog mikrobioma, što može imati negativan utjecaj na zdravlje, posebno kod osoba koje redovito konzumiraju zaslađivače.

Može li utjecati na razinu šećera u krvi?

Sukraloza se dugo smatrala sigurnom za osobe s dijabetesom jer sama po sebi ne povisuje razinu glukoze. No kad se unosi uz prehranu bogatu ugljikohidratima, može negativno utjecati na regulaciju šećera u krvi.

Također, neka istraživanja upućuju na to da sukraloza može potaknuti lučenje inzulina aktivacijom takozvanog "slatkih receptora" u ustima i crijevima, iako se stvarni šećer ne nalazi u organizmu. Taj nesrazmjer može dugoročno zbuniti tijelo i utjecati na sposobnost regulacije glukoze, osobito kod osoba s prekomjernom težinom.

Kontroverze i sigurnosna pitanja

Većina regulatornih tijela poput EFSA-e i FDA-e smatra sukralozu sigurnom u dozvoljenim količinama. Ipak, sve je više upozorenja iz znanstvene zajednice. Posebno su se pojavile sumnje nakon što je 2023. godine otkriveno da se zagrijavanjem sukraloze može stvoriti tvar nazvana sukraloz-6-acetat, koja je u laboratorijskim uvjetima pokazala potencijalno štetne, genotoksične učinke. Iako uobičajena konzumacija ne dostiže te razine, ovo otkriće ponovno je otvorilo pitanje dugoročne sigurnosti.

Kako stoji u usporedbi s drugim zaslađivačima?

• Aspartam: Razgrađuje se u aminokiseline i daje nešto kalorija. Ne podnosi visoke temperature i nije prikladan za osobe s fenilketonurijom. Neka istraživanja ga povezuju s povećanim rizikom od raka.
• Stevija: Prirodna i bez kalorija. Ne utječe na šećer u krvi, ali može izazvati probavne tegobe i ima specifičan, često gorak okus.
• Eritritol: Takozvanog je šećerni alkohol koji se ne probavlja u potpunosti. U malim količinama je siguran, ali veće količine mogu izazvati nadutost i proljev. Pojavila su se i upozorenja o mogućoj povezanosti s rizikom od tromboze.

Sukraloza se ističe stabilnošću i jakom slatkoćom, ali njezina umjetna priroda i mogući učinci na organizam izazivaju sve veći oprez.

Treba li je izbjegavati?

Za većinu zdravih ljudi povremena konzumacija sukraloze ne predstavlja problem. No kod osoba koje svakodnevno konzumiraju proizvode s ovim zaslađivačem, osobito ako imaju dijabetes, prekomjernu težinu ili narušen mikrobiom, možda bi bilo mudro razmotriti smanjenje unosa.

Kao i kod mnogih drugih prehrambenih odluka, ključ je u ravnoteži. Sukraloza može pomoći u smanjenju unosa šećera, ali nije rješenje sama po sebi. Dugoročno gledano, zdravije je smanjiti potrebu za slatkim i birati prirodnije izvore okusa, uz prehranu bogatu vlaknima, cjelovitim namirnicama i što manje prerađenih proizvoda.