NOVINAR Jeremy Paxman otkrio je da mu je dijagnosticirana Parkinsonova bolest nakon što je pao na ledeno tlo dok je šetao svog psa. U novom dokumentarcu Paxman: Putting Up With Parkinson’s progovorio je o tom danu.

"Prvo čega sam bio svjestan je da me netko posjeo na klupu. Nešto čudno se događalo s mojim licem. Završio sam na Hitnoj pomoći, ušao je liječnik i rekao mi da misli da imam Parkinsonovu bolest. Ispostavilo se da je moje lice zahvatila ukočenost, poznatija kao Parkinsonova maska", objasnio je.

Paxman u dokumentarcu vodi razgovor s Paulom Sinhom, koji također ima Parkinsonovu bolest, koja obično počinje pokazivati znakove nakon 50. godine.

"To je mnogo kompliciranija bolest nego što ljudi misle. Svi je povezuju s drhtanjem, ali to je samo dio moje dijagnoze. Ja imam ograničenu i sporu pokretljivost", kaže on.

Istraživači još ne znaju točno zašto ljudi razvijaju Parkinsonovu bolest. Vjeruju da je to kombinacija dobi, genetike i načina života, koja uzrokuje odumiranje određenih živčanih stanica, što znači da mozak ne može proizvesti dovoljno dopamina da pravilno kontrolira kretanje. 

Postoji više od 40 simptoma Parkinsonove bolesti. Oni mogu varirati i neće svi osjećati sve simptome cijelo vrijeme. Tipičan tremor može u početku biti mali, nekontrolirani pokret, koji se obično pojavi u šaci, a onda se može proširiti i zahvatiti ostatak ruke ili stopalo na istoj strani tijela.

Ako ste zabrinuti zbog potencijalnih simptoma, obratite se liječniku opće prakse za savjet, a do tada pročitajte o još nekoliko manje poznatih simptoma Parkinsonove bolesti.

Krutost

Mišići mogu postati napeti i ukočeni, što može utjecati na kretanje na različite načine. Na primjer, osoba možda neće moći zamahnuti rukom dok hoda. Nekim ljudima s Parkinsonovom bolešću može biti teško okrenuti se ili ustati sa stolca. Jednostavni zadaci, kao što su zakopčavanje gumba, tipkanje ili pisanje, mogu postati puno teži. Rukopis može postati primjetno manji ili teško čitljiv.

Usporenost pokreta

Usporeno kretanje može utjecati na koordinaciju osobe. Stoga bi svakodnevni zadaci, poput plaćanja na blagajni ili otvaranja paketa hrane, mogli trajati duže.

Smanjen osjet mirisa

Neki ljudi primjećuju da im je nestao osjet mirisa, osobito kada je riječ o poznatoj ili omiljenoj hrani. To se ponekad može pojaviti prije drugih simptoma i prije dijagnoze.

Parkinsonova maska

Kao što je ranije spomenuto, Parkinsonova maska odnosi se na način na koji su zahvaćeni mišići lica, što znači da oboljeli može djelovati prazno ili tužno čak i kada proživljava jake emocije. Medicinski izraz za ovu pojavu je hiponimija. Lijekovi, kao i govorna i jezična terapija, mogu pomoći ljudima koji je doživljavaju.

Halucinacije

Mnogi ljudi s Parkinsonovom bolešću kažu da su u nekom trenutku doživjeli halucinacije. To bi mogla biti nuspojava lijekova, ali u nekim slučajevima je i simptom Parkinsonove bolesti ili nekog drugog stanja, poput demencije.

Problemi s gutanjem

Ljudi s Parkinsonovom bolešću mogu kašljati dok jedu ili piju te im može biti teško zadržati hranu ili piće u ustima. Žvakanje hrane može trajati duže, a neki teško otvaraju usta.