Foto: Hina

TOMISLAV Tolušić jedan je od živopisnijih hrvatskih ministara. Iako je duže vremena u politici, budući da je bio župan Virovitičko-podravske županije, Tomislav Tolušić široj je javnosti postao poznat tek nakon što je Tomislav Karamarko kako-tako sklepao onu smiješnu vladu.

>> TOLUŠIĆ ODUSTAO Cijena nadzora vraća se na 90 kuna

>> Kako je Hrvatska zbog Tolušićeva ludila zaratila s cijelim susjedstvom

>> Tolušićev suludi potez nanio je ozbiljnu štetu Hrvatskoj

>> ODGOVOR NA BLOKADU Srbija uvela rigorozne kontrole za sve proizvode iz Hrvatske: "Ovo će boljeti"

U toj je vladi Tomislav Tolušić postao ministrom regionalnog razvoja i EU fondova. No, tu se neće dugo zadržati. Vlada na čelu s Tihomirom Oreškovićem formirana početkom 2016. godine odmah se počela ljuljati, a Tomislav Karamarko uskoro će se naći u centru Afere Konzultantica, zbog čega je javnost tražila njegovu smjenu s mjesta potpredsjednika vlade.

Čovjek koji je želio biti premijer

Istodobno mu se počela tresti stolica i u HDZ-u, a Tolušić je bio jedan od onih koji su ga pozivali na ostavku. To i nije mala stvar, budući da je poznato da HDZ-ovci uglavnom šute i čekaju tko će izaći kao pobjednik. Dapače, Tolušić je imao i veće ambicije.

"Spreman sam prihvatiti poziciju premijera, kad bi me to tražili", kazao je Tolušić u Dnevniku Nove TV početkom lipnja 2016. godine. Da ne bude zabune, Tolušić je tražio ostavku Tomislava Karamarka.

"Dali smo mu povjerenje da presloži većinu i sastavi novu vladu, u tome nije uspio i sada treba podnijeti ostavku", govorio je Tomislav Tolušić sredinom lipnja, svega koji dan prije nego će Karamarko otići u povijest kao još jedan od predsjednika koje HDZ želi zaboraviti.

Baš negdje u ovo doba prošle godine, dok je Hrvatska čekala nove izbore, javnost se zabavljala urnebesnom aferom kojoj se u središtu našao Tolušić. Dobro, afera je možda prejaka riječ za to. Naime, otkriveno je da postoji spomen-ploča koja je posvećena upravo Tomislavu Tolušiću.

"Ovu spomen-ploču, u znak sjećanja na dovršetak izgradnje ambulante u Novoj Bukovici, postaviše ministar regionalnog razvoja i fondova EU Tomislav Tolušić, obnašateljica dužnosti župana Sanja Bošnjak i načelnik općine Nova Bukovica Željko Vencl", stajalo je na spornoj ploči koja je na kraju ipak uklonjena i to na, kako sam tvrdi, Tolušićev zahtjev.

"Nisam vidio ploču, niti sam znao za nju. Čim sam je vidio, nazvao sam načelnika Željka Vencla i nagrdio ga, a načelnik se ispričao i uklonio ploču", kazao je tada za Index Tolušić.

Ipak, ministar Tolušić je zahvaljujući gradonačelniku Orahovice, Josipu Nemecu, prikupio pravu kolekciju spomen-ploča sa svojim imenom, otkrilo se uskoro. U Orahovici je tako postavljeno nekoliko spomen-ploča - nakon otvaranja mosta, parka i šetnice, u vrijeme kada je Tolušić bio župan Virovitičko-podravske županije, kao i jedna nakon obnove Centra za edukaciju Orahovica. Evo da se podsjetite.

Zaspao kao stručnjak za EU fondove, probudio se kao stručnjak za poljoprivredu

Kad je Plenković sjeo u premijersku fotelju, Tolušić je ostao ministar, ali ovaj put poljoprivrede. Nije to ništa čudno za HDZ-ovce, da iz jednog ministarstva pređu preko noći u drugo. Tako je Tolušić od najvećeg stručnjaka za EU fondove i regionalni razvoj, a to bi ministar valjda trebao biti, preko noći postao najveći poznavatelj prilika u poljoprivredi.

Krajem prošle godine, medijske je stupce punila afera s mesom zaraženim salmonelom. Inspekcije ministarstva poljoprivrede pronašle su na desetke primjera zaraženog mesa, a Tolušić je praktički bez rukavica svu krivnju svalio na strane proizvođače.

"Ministar Tolušić i ovom prilikom naglašava da će Ministarstvo poljoprivrede nastaviti sa strožom kontrolom uvoznog mesa te preporučuje građanima da kupuju hrvatske proizvode", stajalo je u priopćenju iz Ministarstva poljoprivrede sredinom studenog, nedugo nakon što se priča zakotrljala.

"Ovo sve što se radi rezultat je pojačanog rada inspekcija veterinarskih službi. Pojačan rad na terenu bit će prisutan sve dok uvozni proizvodi koji dolaze u Hrvatsku, pogotovo meso i mesne prerađevine, ne budu iste kvalitete kao i hrvatski proizvodi.

Ja nisam protiv uvoza, ako su proizvodi kvalitetni kao i hrvatski. No ako uvozimo lošije proizvode, sumnjive kvalitete ili zdravstveno neispravne, kao što se pokazalo sad u slučaju poljske piletine, onda definitivno moramo učiniti sve da takvih proizvoda ne bude na hrvatskim policama.

Što se mene tiče, temeljem svega ovog mogu reći kupujmo hrvatsko", govorio je ministar Tolušić tih dana za Index.

Salmonelu iskoristio za napad na uvoznike

U središtu napada ministra Tolušića bili su strani proizvodi koji su, kako je tvrdio, lošiji od domaćih. No, za to nema nikakvog konkretnog uporišta, a hrvatsko tržište preplavljeno je stranim proizvodima prosto zbog činjenice što hrvatski proizvođači često ne mogu konkurirati strancima. Tolušić se nije pitao zbog čega je to tako, već je cijeli slučaj iskoristio kao hajku na uvoznike i tobožnju zaštitu domaćih proizvođača.

Upravo po tom pitanju demantirala ga je Biljana Borzan u razgovoru za Index.

„U Europskoj uniji važe potpuno ista pravila za domaćeg proizvođača kao i za uvoznog. Strani proizvođači podliježu istim pravilima i istim kontrolama. Stoga domaći proizvod ne znači nužno i kvalitetniji“, rekla je Borzan.

„Ipak, oko 80 posto ljudi smatra da su domaći proizvodi kvalitetniji od stranih. Slična istraživanja provedena u drugim zemljama, bilo da se radi o Italiji, Francuskoj ili Bugarskoj, dala su slične rezultate – oko tri četvrtine građana misli da je domaće bolje. Naš ministar je to prepoznao kao tezu i to PR-ovski promiče. To, međutim, ne znači da će domaći proizvod u konačnici uistinu biti zdraviji i ispravniji, budući da svi oni prolaze iste kontrole. Tolušiću je to trenutno interesantno jer zna da birači tako većinski razmišljaju. To je s njegove strane lukavo, no nekog pravog uporišta za to nema", rekla je Biljana Borzan, izvjestiteljica Europskog parlamenta za bacanje i sigurnost hrane, u razgovoru za Index krajem studenog prošle godine.

Napadi na trgovce

Da Tolušić ima izrazito protekcionistička shvaćanja ekonomije, pokazao je u veljači ove godine kada je najavio rat trgovcima. Kako je tada istaknuo za Hinu, on bi uravnoteženim odnosom i fer raspodjelom dohotka od prodaje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda trebao povećati udio dohotka koji će ostvariti hrvatski proizvođači hrane.

Cilj i svrha donošenja tog zakona, istaknuo je Tolušić, jest osiguranje, uspostava i zaštita poštenih trgovačkih praksi kojima se štite svi sudionici u lancu opskrbe hranom, a očekivana posljedica uređenih odnosa jest, kako tvrdi, znatno povećanje konkurentnosti poljoprivredno-prehrambeno-prerađivačkog sektora u cjelini.

No pravi rat trgovačkim lancima Tolušić je pokrenuo ovo ljeto. Štoviše, tada je neprijatelje i imenovao - to su bili Kaufland i Lidl.

"U Hrvatskoj se godišnje uveze kruha i pekarskih proizvoda u vrijednosti 450 milijuna kuna. Nažalost, velika većina kruha i peciva koje kupujete u trgovačkim lancima su proizvodi iz Austrije, Njemačke, Češke i Poljske. Bez obzira na jeftinu hrvatsku pšenicu i vrijedne pekare, 90% proizvoda koje vidite na slikama (u ovom slučaju se radi o Kauflandu, ali isto je i u Lidlu i drugim lancima) NE dolaze iz Hrvatske. Ministarstvo ne može zabraniti uvoz, ali može reći da trebamo kupovati svoje, hrvatske proizvode i voditi brigu o svojim proizvođačima i svojim, hrvatskim poljoprivrednicima. Pa zato, dragi moji, gledajte deklaracije i na kruhu i pecivu, kupujte hrvatsko i kupujte kod onih koji prodaju i cijene HRVATSKO!!", napisao je ministar Tolušić u statusu 13.7, koji je u međuvremenu obrisao ili je promijenio postavke profila.

Na odgovor lanaca nije trebalo dugo čekati.

"Što se pekarskih proizvoda konkretno tiče, trenutno u svojoj ponudi imamo skoro 60% proizvoda hrvatskog porijekla. Građeni na pouzdanim temeljima, redovito ispunjavamo sve svoje obveze prema svim svojim poslovnim partnerima te trenutno zapošljavamo oko 3.700 djelatnika, a od osnutka smo u Hrvatskoj investirali više od 3,5 milijarde kuna", odgovorili su mu tada iz Kauflanda.

Iz Lidla su Tolušiću napisali da je "omjer domaćih dobavljača dosegao otprilike 70% u voću i povrću, dok je u pekari u stalnom i akcijskom poslovanju i više od 50%".

"Također, Lidl Hrvatska je u 2016. godini u odnosu na 2015. izvezao preko 20% više hrvatskih proizvoda na inozemna tržišta na kojima posluje", dodali su.

Tada nas je sramotio, sad radi izravnu štetu

Tolušićev sovjetski pristup trgovini i prozivanje stranih lanaca tada je samo osramotio vladu, ali njegov novi potez kojim, tobože, brani hrvatske poljoprivrednike, radi izravnu i veliku štetu cijelom gospodarstvu.

Hrvatsko ministarstvo poljoprivrede je, što je sad već poznata priča, 15. srpnja postrožilo inspekcijski nadzor voća i povrća iz zemalja koje nisu članice EU-a, što je rezultiralo puno većim troškovima za proizvođače. Osim toga, novim su Pravilnikom povećane pristojbe i pojačan je fitosanitarni nadzor pri uvozu voća i povrća iz zemalja izvan EU-a. Naknada za inspekcijski nadzor također je porasla i iznosi 2.000 kuna, dok je ranije iznosila 90 kuna.

Jasno, Tolušić će odmah kazati kako nije bila namjera da se našteti BiH i Srbiji, zemljama koje nisu u EU-u i koje puno trguju s Hrvatskom, već da se Pravilnik odnosi na sve zemlje koje nisu u Europskoj uniji.

Kapitulacija

No, potpuno očekivano, za razliku od Botswane, Čada, Vijetnama ili neke druge države van EU-a, reakcija susjedne Srbije bila je brza i žestoka. Ustvari, reakcija zemalja iz susjedstva bila je toliko žestoka da je Tolušić bio prisiljen povući spomenuti Pravilnik.

"Sa susjednim državama je dogovoreno da se od petka u potpunosti normaliziraju kontrole na granicama. Nadalje, analizirat će se cijene naknada inspekcijskog nadzora u okruženju kako bismo osigurali zaštitu potrošača i konkurentan položaj poljoprivrednika na način koji neće ometati trgovinsku razmjenu", navodi se u priopćenju Ministarstva poljoprivrede.

"Svaka pošiljka voća i povrća koja se uvozi u Hrvatsku mora i dalje biti u skladu s općim tržišnim  standardima – neoštećena, zdrava, čista, ne prezrela te ispravno označena, a stanje plodova mora biti takvo da izdrži prijevoz i rukovanje, kako bi na odredište stiglo u zadovoljavajućem stanju: bez štetnika, stranog mirisa ili vlažnosti", stoji u današnjem priopćenju Tolušićeva ministarstva.