Foto: Hina

HAMBURG i njemačka javnost svode račune i oporavljaju od summita G20 i uličnog rata koji je okupljanje lidera najrazvijenijih svjetskih država proizvelo u drugom najvećem gradu Njemačke. Mediji otkrivaju da je policija zakazala prvenstveno zbog toga što im je naređeno da kao najviši prioritet moraju štititi sudionike summita, dok su Hamburg i njegovi građani bili na drugom mjestu, kao i da je kancelarka Angela Merkel ignorirala sigurnosne analize koje su upozoravale na ono što se na kraju i dogodilo.

>> Traže se krivci za kaos u Hamburgu: "Predugo se tolerira divljanje ekstremnih ljevičara"

“Prvi prioritet koji smo imali je štititi summit G20 i sudionike tog summita. Summit je definitivno bio zaštićen. Drugi na listi prioriteta su bili građani Hamburga i sam grad. Dovoljno policije da se zaštiti jedan cijeli velegrad u Hamburgu nismo imali, nema ih u cijeloj Njemačkoj.”, izjavio je sinoć u popularnom političkom talk showu voditeljice Anne Will njemačke javne televizije ARD Jan Reinicke, sindikalist i predsjednik hamburške podružnice Saveza njemačkih policajaca (BDK).

Deveta simfonija u luksuznoj zgradi

Na pitanje voditeljice zašto nisu mogli bolje zaštititi građane Hamburga, Reinicke je pojasnio da “uopće nisu imali priliku za to”, jer su dobili problematična naređenja. Otkrio je kako su i policija i tajne službe u procjeni stanja prije održavanja summita G20 u Hamburgu znale da se spremaju neredi, te da se policija pripremila najbolje što je mogla, ali “taj izazov nije bilo moguće savladati”.

Reinecke je otkrio da se specijalna policija nije mogla u noći s petka na subotu nije mogla poslati u hamburški kvart Schanzenviertel, koji su praktički preuzeli razbijači Crnog bloka, jer im je naređeno da moraju čuvati svjetske lidere kao prioritet, i to dok su ovi u luksuznoj zgradi nove filharmonije slušali izvedbu Beethovenove Devete simfonije.

Merkel je znala prije summita da su neredi mogući

Analize sigurnosnih službi prije summita G20 bile su poznate i njemačkoj kancelarki Angeli Merkel i gradonačelniku Hamburga Olafu Scholzu, no oni su oboje bili uvjereni da će sve proći u redu i inzistirali su da se summit održi u tom gradu, koji je kao lokaciju summita osobno izabrala Merkel.

To je samo dio skandaloznih saznanja kojima su preplavljeni njemački mediji nakon što su se dijelovi Hamburga u petak i subotu pretvorili u ratnu zonu zbog nasilnih protesta u izvedbi anarhista iz Crnog bloka, a u povodu summita G20. Razbijanje je u drugi plan bacilo i sto tisuća mirnih prosvjednika protiv okupljanja lidera najrazvijenijih zemalja svijeta.

Šef hamburške policije Ralf Martin Meyer je pak još u petak popodne, kada su se neredi tek počeli zahuktavati, medijima izjavio kako su oni “uvijek govorili da je moguće kako će na periferiji summita doći do materijalne štete, koja se mora prihvatiti kako bi se zaštitilo sudionike summita”, što se danas u njemačkim medijima izvlači kao još jedan primjer odluke političke elite da zaštiti samu sebe, a na štetu građana Hamburga. U svemu tome je ozlijeđeno oko 500 policajaca, a stotine ljudi su uhapšeni zbog vandalizma i napada na organe reda.

Susret lidera G20 koštao je najmanje 130 milijuna eura

Prema medijskim procjenama, koje se temelje na zbrajanju različitih budžetskih stavki za financiranje različitih aspekata summita, organizacija je Njemačku koštala najmanje 130 milijuna eura, dok se još ne zna kolika je materijalna šteta nastala zbog razbijanja i paljenja po Hamburgu. Njemačka je vlada obećala da će obeštetiti sve one koji su nastradali tijekom divljanja Crnog bloka. Kada se 2015. godine summit G20 održavao u planinskom bavarskom dvorcu Elmau, zbog čega su izbjegnuti i ulični neredi, službeni su troškovi iznosili 112 milijuna eura, no Savez njemačkih poreznih obveznika ih je procijenio na 350 milijuna eura. To znači da je hamburški summit koštao vjerojatno mnogo više nego zasad poznatih 130 milijuna.

Završno priopćenje - 15 stranica neobavezujuće diplomatske frazeologije

No, koji su zapravo rezultati summita G20, koji je koštao najmanje 130 milijuna eura, rezultirao demoliranje nekoliko hamburških kvartova i sa stotinama ozlijeđenih? Prema pisanju njemačkih medija, “malo više od ništa” (ARD), jer je G20 događaj na kojem je “važnije osigurati Melanijin poslijepodnevni program nego građane” (Süddeutsche Zeitung). Iako je postalo jasno da je SAD pod vodstvom Donalda Trumpa izoliran od ostatka G20 kada je riječ o klimatskoj politici i Pariškom sporazumu, što je bilo i prethodno svima jasno, summit je tek “uspio dokumentirati tu razliku”. Ipak, na papir je stavljen plan borbe protiv klimatskih promjena, koji doduše nije obavezujući.

Konkretan rezultat dvodnevnog druženja dvadeset svjetskih lidera je dokument od 15 stranica teksta, s pretencioznim naslovom “Oblikovanje međupovezanog svijeta”, na čijem početku stoji sljedeća rečenica: “Mi, lideri G20, sastali smo se u Hamburgu u Njemačkoj 7. i 8. srpnja kako bismo se osvrnuli na ključne ekonomske izazove i dali doprinos napretku i dobrom životu.” Nakon toga slijedi 15 stranica diplomatske frazeologije u kojoj se “poziva”, “naglašava” i “prepoznaju problemi”, sve većinom općenito i bez jasno dogovorenih mjera i promjena koje bi trebale poboljšati svijet. O tome koliko su lideri G20 doista bili usmjereni na svojem dvodnevnom druženju na dobrobit građana svjedoči i da se na 15 stranica finalnog komunikeja uopće ne spominje izraz “civilno društvo”.

Kada je riječ o slobodnoj trgovini, G20 je donekle promijenio retoriku nekritičkog zagovaranja iste i priznao da “prednosti međunarodne trgovine i investicija treba bolje raspodijeliti”, što je ipak različito u odnosu na prošlogodišnji stav kada se tvrdilo da je samo potrebno “učinkovitije iskomunicirati” prednosti slobodne trgovine i globalizacije. No, nema ni riječi o tome kako bi se ta raspodjela bogatstva trebala provesti u praksi, kao niti kada bi se to trebalo početi događati.