Foto: Getty images

NA PREDSJEDNIČKIM izborima koji se danas održavaju u Francuskoj, Emmanuel Macron ima znatnu prednost nad Marine Le Pen. Ali što će pobjeda "radikalnog centrista" ili populističke desničarke značiti za Francusku i, posredno, za Europu?

Macron i Le Pen vjerojatno su najrazličitiji od svih kandidata koji su mogli proći u drugi izborni krug. Možda i jedino što imaju zajedničko je to što izmiču podjeli na tradicionalnu ljevicu i desnicu i odbacuju je.

Jasno je da je Macron uvjerljivi favorit  - u prvom krugu izbora dobio je 23.7% glasova, Le Pen 21.9%. Još važnije, ankete mu daju 20-postotnu prednost pred Le Pen.

Iznenađujuća sličnost ekstremne ljevice i desnice

Indikativno je to da je Jean-Luc Melenchon, krajnji ljevičar koji je u prvom krugu osvojio četvrto mjesto, na određeni način bliži Le Pen od Macrona. Oboje se oštro protive globalizaciji i slobodnom tržištu, žele izvesti Francusku iz NATO-a i EU koji vide kao projekt njemačke dominacije te je umjesto toga približiti Rusiji. Stoga nije čudno da Melenchon, jedini od glavnih kandidata prvog kruga, nije pozvao svoje glasače na daju glas Macronu u drugom krugu - iako je naknadno, nakon pritiska drugih ljevičara, izričito izjavio da bi glas za Le Pen bio "strašna pogreška".

U slučaju da, unatoč svim predviđanjima Le Pen ipak pobijedi, odlučujući faktor bi mogli biti upravo Melenchonovi glasači kojima je antiglobalistička i anti-establišment retorika Le Pen bliža od Macronovog "neoliberalizma", makar se ne slagali s njenim antiimigrantskim stavovima.

Macron, centrist koji je liberalan i na društvenom i na gospodarskom planu, uz svesrdno prihvaćanje tržišta, globalizacije i multikulturalizma, iznimka je u francuskoj politici. Za sebe kaže da nije ni ljevičar ni desničar. Nije ni integralni dio političkog establišmenta kojeg naziva ispraznim ni tipični populist koji želi razmontirati postojeći poredak poput Donalda Trumpa, Nigela Faragea ili Viktora Orbana.

"Siguran sam da francuski narod neće svoju sudbinu staviti u ruke čovjeka bez iskustva, koji dosad nije pokazao ništa", ismijavao ga je na početku kampanje kandidat desnog centra Francois Fillon. No "anonimac" Macron, 39-godišnjak kojemu su ovo prvi izbori u životu, na kraju se zadnji smijao, dok je Fillon s optužnicom za fiktivno zaposlenje supruge i djece samo potvrdio najgore predrasude o establišmentu. Sadašnji predsjednik i premijer, Francois Hollande i Manuel Valls, kao i bivši - Francois Sarkozy i Alain Juppe, nisu se ni pokušali ili uspjeli kandidirati.

Dijametralno suprotne vizije preporoda Francuske i Europe

"Francuska je blokirana zbog tendencije njezine elite da služi samoj sebi. A ja to znam jer sam bio njezin dio", kaže ovaj bivši učenik elitnog francuskog fakulteta, Rothschildov bankar i Hollandeov ministar gospodarstva, a Francuzi se očito slažu.

Dok oboje kandidata nude preporod Francuske, oslabljene anemičnim gospodarskim rastom, visokom javnim dugom i nezaposlenošću, raširenim terorizmom i tenzijama između starosjedilačke većine i useljeničke manjine, Macron i Le Pen nude dijametralno suprotne vizije za put naprijed.

Iako se Le Pen potrudila reformirati i rebrandirati svoju Nacionalnu frontu (FN), koja se s pravom vezivala uz rasističke i fašističke elemente desnice, i proširiti svoju glasačku bazu (25% Francuza mlađih od 25 podržava FN), pa je čak i izbacila vlastitog oca iz stranke zbog revizionizma o Holokaustu, njena temeljna poruka i dalje je zasnovana na netrpeljivosti, podjelama, ksenofobiji i islamofobiji. "Samo pogledajte uljeze iz svijeta koji dolaze i instaliraju se u našem domu. Oni žele transformirati Francusku u golemi skvot. Ali na kućevlasniku je da odluči tko može ući. Stoga, naš prvi potez će biti da obnovimo francuske granice", grmjela je na predizbornom skupu u Marseilleu, obećavajući učiniti Francusku "više francuskom".

Kao najozbiljniji predvodnik desnog populizma u Europi, njena pobjeda dala bi ogroman zamah ovom pokretu koji juriša na politički sustav s obje strane Atlantika. Poraz bi, nakon poraza Geerta Wildersa u Nizozemskoj i Norberta Hofera u Austriji, dodatno demoralizirao "alternativnu desnicu" kojoj je posljednji uspjeh bila Trumpova pobjeda. Nije čudo da je Barack Obama javno podržao Macrona s objašnjenjem da ovaj "apelira na nade, a ne strahove ljudi".

Različita rješenja za imigraciju i EU

Le Pen obećava da će privremeno suspendirati svu legalnu imigraciju i potom je ograničiti na 10.000 godišnje. Osim toga, automatski će deportirati sve strance s kriminalnim dosjeom i islamističkim vezama, zatvoriti sve ekstremističke džamije te zabraniti vidljiva vjerska obilježja poput muslimanskih marama na javnim mjestima. Azil će se odobravati samo izbjeglicama koji su ga zatražili u francuskim veleposlanstvima i konzulatima.

Macron bi se problemima vezanima uz nekontroliranu imigraciju pozabavio tako da bi osnovao posebnu europsku organizaciju za čuvanje zajedničkih granica od 5000 ljudi. Tečno govorenje francuskog postavio bi kao glavni uvjet za dobivanje francuskog državljanstva, a svim vjerskim liderima nametnuo bi obuku o francuskim sekularnim vrijednostima.

Le Pen obećava da će pokrenuti nove pregovore s EU i reformirati je s ciljem da se Francuskoj vrate ovlasti koje je izgubila, a zatim raspisati referendum o daljnjem članstvu u uniji. Osim toga, Francuska bi pod njenom vlašću izišla iz Schengenskog područja iz Schengenske zone, vratila pune granične kontrole i zaposlila još 6000 graničnih policajaca.

Macron želi reformirati EU: 19 zemalja eurozone dobilo bi zasebni parlament, proračun ministra financija. Zalaže se i za usvajanje sporazuma o slobodnoj trgovini poput onog između EU i Kanada (CETA), a u pregovorima o Brexitu inzistira da za Veliku Britanija kao vanjskog trgovinskog partnera ne bude iznimke.

Macron također misli regrutirati dodatnih 10.000 policajaca , proširiti zatvorski sustav za još 15.000 zatvorenika i kreirati EU vojno zapovjedništvo i obrambeni fond koji bi financirao zajedničke vojne projekte.

Le Pen ima nešto ambiciozniji plan: regrutirati dodatnih 15.000 policajaca, proširiti zatvorski kapacitet za 40.000 mjesta, povećati vojsku za 50.000 ljudi i povući Francusku iz zajedničkog NATO zapovjedništva.

Rezovi i infrastrukturni projekti s jedne, "inteligentni protekcionizam" s druge strane

Na gospodarskom planu, Macron želi srezati proračun za 60 milijardi € u sljedećih nekoliko godina, kako bi zadovoljio EU ograničenje proračunskog deficita od 3%. U isto vrijeme, želi pokrenuti javno ulaganje u vrijednosti od 50 milijardi € za obnovljivu energiju, plaćeno stažiranje za mlade, digitalne inovacije i javnu infrastrukturu. Korporativni porez misli smanjiti s 33.3% na 25%.

"Inteligentni protekcionizam" koji zagovara Le Pen favorizirao bi francuske tvrtke pri sklapanju ugovora s državom. Smanjila bi i kamate na kredite za male poduzetnike. Možda najvažnije, namjerava ponovo uvesti franak kao paralelnu valutu koja bi se koristila u domaćem gospodarstvu, dok bi se euro koristio u međunarodnoj trgovini.

Macron planira postupno, kroz umirovljenje, smanjiti javni sektor za 120.000 službenika (ne uključujući bolnice), zabraniti parlamentarnim zastupnicima da rade kao konzultanti i zapošljavaju članove obitelji te smanjiti broj zastupnika za trećinu.

Le Pan također želi smanjiti broj zastupnika, srezati broj razina državne administracije sa šest na tri, ali i uvesti proporcionalni izborni sustav.

Tržište rada, obrazovanje i energija

Što se tiče tržišta rada, Macron bi smanjio mirovinsko osiguranje i tako povećao neto plaću. Omogućio bi fleksibilnost oko radnog vremena, koje je u Francuskoj ograničeno na 35 sati tjedno, i pojednostavnio pravila za umirovljenje.

Le Pen bi smanjila dob za umirovljenje s 62 na 60 godina, zadržala 35-satni radni tjedan i uvela porez na zapošljavanje stranih radnika kako bi domaći radnici bili u prednosti.

U obrazovnom resoru Macron bi smanjio veličinu razreda u siromašnim predgrađima (franc. banlieus), zabranio korištenje mobitela u učionicama i uveo "kulturnu propusnicu" u vrijednosti od 500 € za mlade kad napune 18 godina i koji bi mogli koristiti u kinima, kazalištima, galerijama i knjižnicama.

Le Pen bi usredotočila obrazovanje na "osnove" - francuski, matematiku i povijest, ponovo uvela školske uniforme i obnovila poštovanje prema učiteljima te učinila škole tzv. "sekularnim zonama".

Dok bi se Macron usredotočio na obnovljive izvore energije, projekte toplinske izolacije stanova te lokalni i organski uzgoj hrane, Le Pen bi prvenstveno ulagala u nuklearnu energiju i smanjila zagađenje poticanjem lokalne industrije umjesto uvoza.