Foto: Hina

SKUPINA akademskih znanstvenika zatražila je da se stane na kraj skupim onkološkim lijekovima i njihova cijena ograniči na najviše 100.000 američkih dolara godišnje te je predložila novi model razvoja jeftinijih lijekova koji bi počivao na nedavnim znanstvenim otkrićima.

Vrtoglave cijene onkoloških lijekova sve su veći razlog za zabrinutost pacijenata od kojih mnogi ne mogu platiti lijekove koji često koštaju više od 10.000 USD mjesečno.

Takve cijene pretvaraju onkologiju u vrlo profitabilnu djelatnost i procjenjuje se da bi globalna prodaja tih lijekova mogla dosegnuti iznos od najmanje 150 milijarda dolara do 2020. Znanstvenici vjeruju da su današnje cijene naprosto neodržive jer sve više ljudi treba liječenje.

U tekstu u časopisu Cell europski i američki znanstvenici iznijeli su prijedlog ograničavanja troškova time što će se povećati uloga akademskih istraživačkih timova koji bi radili s novim privatnim tvrtkama na razvoju novih lijekova.

Umjesto 'iznajmljivanja' otkrića velikim farmaceutskim kućama akademski bi timovi u budućnosti radili s manjim tvrtkama koje bi se obvezale na ograničavanje cijena lijekova a radilo bi se o tvrtkama za proizvodnju generičkih lijekova ili neprofitnim organizacijama.

"Nešto se mora promijeniti. Ovo je poziv na oružje", kazao je je jedan od autora teksta  Paul Workman iz britanskog instituta za istraživanje raka.

"Naplaćivanje 100.000 USD je neodrživo. Moramo razmišljati o snižavanju cijena na pola ili trećinu toga iznosa a idealno čak i na manje".

Poziv se poklapa sa sve snažnijim političkim pritiskom uključujući napadom američkog predsjednika Donalda Trumpa na visoke cijene lijekova.

Workman, čiji je institut otkrio 20 novih potencijalnih lijekova od 2005., vjeruje da velike farmaceutske tvrtke naprosto naplaćuju onoliko koliko misle da tržište može izdržati a ne onoliko koliko iznose stvarni troškovi izuma novog lijeka.

Glavno opravdanje za visoke cijene je financijski teret velikih kliničkih ispitivanja novih lijekova koji su preduvjet puštanja na tržište, no to se sve manje odnosi na onkološke lijekove, upozoravaju znanstvenici.

Primjerice za kliničko ispitivanje Pfizerova lijeka Xalkori za rak pluća bilo je potrebno samo 347 pacijenata, a prošlogodišnjem odobravanju lijeka za pacijente s mutacijama gena ROS1 prethodilo je ispitivanje na samo 50 osoba.

Workman, zajedno sa znanstvenicima iz Anderson centra za rak u Teksasu i Nizozemskog instituta za rak kažu da je rješenje da značajniju ulogu u razvoju lijekova igraju akademski krugovi.

Mnoga od najnovijih otkrića koja su temelj razvoja novih lijekova ionako nastaju u akademskim laboratorijima i takvih je otkrića u svijetu sada oko 150 a 80 posto se odnosi na onkologiju.

Ti akademski instituti trebali bi se fokusirati ne samo na to da njihova otkrića stignu do tržišta nego i da u pregovorima s farmaceutskim kućama osiguraju gornju granicu cijene novih lijekova, poručuju oni.