Foto: 123rf 

NEKI ljudi vode brigu o svom zdravlju, zato što im to odgovara i vide u tome brojne prednosti. No, neki ljudi o svom zdravlju brinu jer se panično boje bolesti. Takvi su doduše u manjini, ali studije su pokazale kako življenje da bi se izbjegla bolesti jako često vodi upravo oboljenjima. Ondosno, najviše srčanim udarima. 

Procjenjuje se da oko 5-10 posto čovječanstva ima takozvanu medicinsku tjeskobu jer su  stalno u silnoj brizi za svoje zdravlje. Nova studija objavljena u časopisu BMJ Open ironično je pokazala da baš takvi najčešće dožive srčani udar ili obole od srčanih bolesti.  Čak 70 posto njih. 

Studiju su radili na University of Bergen and Sandviken University Hospital u Norveškoj, gdje su baš ciljano željeli dokazati utječe li velika briga na zdravlje. Studiju su radili 12 godina, na uzorku od oko 7.000 ljudi koje su pratili i koji su redovno ispunjavali upitnike o svom zdravstvenom stanju te o brizi za njega. 

Na početku studije oko 3 posto ispitanika već je oboljelo od nekih srčanih bolesti, uključujući i srčane udare, od kojih je šest posto njih imalo dijagnozu medinske anksioznosti. U godinama koje su uslijedile, i na kraju ispitivanja čak 70 posto onih koji su se panično bojali za svoje zdravlje oboljeli su upravo od srčanih bolesti – od blažih oblika do srčanih udara. 

Naravno, postoje i različite razine medicinske tjeskobe, od kojih je naravno najgori oblik hipohondrija, mišljenje da čovjek pati od neke neizlječive bolesti. 

Ova studija je doista uspjela povezati probleme koje nosi medicinska tjeskoba. Čak je dokazano da u to ne spada samo strah od obolijevanja i određenih bolesti, već puno brige u životu uopće, a iako se konačni zaključci još uvijek ne mogu sto posto utvrditi – o tome će znanost još imati štošta za reći – dobro je znati da poveznica ipak postoji.

Stoga ljudi – don't worry be happy. Nije lako za reći, ali realno – tko je još riješio svoje živote brigom?