Nijemci predložili reforme i otkrili ključan problem: "Mnogi u Hrvatskoj plaćeni su da ne rade"
Screenshot: RTL
DUGO očekivani reformski plan koji je za Hrvatsku, po narudžbi HDZ-a, napravio bavarski Ifo Institut predviđa sedam ključnih reformi u područjima makroekonomije i financija, tržišta rada, mirovinskog sustava, obrazovanja, administracije / javnih financija, poslovnog okruženja i dugoročne strategije razvoja.
Makro-financijske reforme: Devalvacija kune
U ovoj grupi reformi Ifo Institut predviđa kontroliranu devalvaciju kune, uvođenje osobnog bankrota i regulativu kojom će se smanjiti zaduživanje u stranim valutama.
Zakon o osobnom bankrotu stupio je na snagu s novom godinom, tako da to nije ništa novo, te je već u primjeni.
Što se tiče kontrolirane devalvacije kune, stručnjaci iz Ifo Instituta smatraju da bi se njome povećala konkurentnost gospodarstva. Prema njihovim navodima, ključni hrvatski izvozni proizvodi skuplji su za 7 posto, od na primjer, Poljskih. Kako bi se povećala konkurentnost, predlažu devalvaciju kune od 7 posto realno, i 13 posto nominalno, ali ne naglo, već kroz razdoblje od 7 do 13 godina. Navode i da je HNB već uvela postupnu devalvaciju od 0,5 posto godišnje, te da bi to samo trebalo malo ubrzati.
Što se tiče smanjenja zaduživanja u stranim valutama, Ifo Institut tu djelomično otkriva "toplu vodu", pa navode da su klijenti banaka, što se tiče informacija u neravnopravnom položaju te da bi zbog toga trebalo pojačati financijsko opismenjavanje, a predlažu i uvođenje registra dužnika u kojem bi banke mogle provjeriti kreditnu povijest klijenata. Očito im nitko nije javio da registar obveznika po kreditima (HROK) postoji već godinama.
Tržište rada: Mnogi radno sposobni su plaćeni da ne rade
U dijelu o reformi tržišta rada, navode da bi već ranije spomenuta devalvacija kune imala pozitivan efekt na strane investicije a time i na zapošljavanje. Smatraju da bi trebalo fleksibilizirati tržište na način da treba pojednostaviti proces zapošljavanja i otpuštanja radnika. Također, preporučuje se promjena regulative koja se tiče minimalne plaće, na način da se uvedu različiti minimalci za različite sektore. Osim toga, smatraju da bi smanjenje iznosa minimalne plaće pomoglo zapošljavanju teško zapošljivih osoba, kao što su mladi, dugotrajno nezaposleni ili oni s niskim obrazovanjem.
Identificirali su i problem velike neaktivnosti radno sposobnog stanovništva, te smatraju da se taj problem nije javio samo zbog nedostatka radnih mjesta, već i zbog nemotiviranosti za rad. Navode da su zbog socijalnih povlastica i ranog umirovljenja mnogi radno sposobni "plaćeni da ne rade".
Mirovinski sustav: Postrožavanje kriterija za prijevremene mirovine
Stručnjaci Ifo Instituta smatraju da hrvatski mirovinski sustav, ne samo je teret za javne financije, odnosno proračun, već i da je neodrživ. Tu spominju da bi trebalo revidirati pravila za invalidske mirovine i prijevremena umirovljenja. Također, navode ono što je od ranije poznato, da zbog loših demografskih trendova pritisak na proračun u budućnosti može biti samo veći.
Obrazovanje: Više prakse i priprema za tržište rada
Velika nezaposlenost mladih, prema stručnjacima Ifo Instituta mogla bi se smanjiti uvođenjem dualnog sustava obrazovanja, kako bi učenici u obrtničkim zanimanjima bili spremniji za tržište rada, jer bi uz teoretski dio dobili i praktično iskustvo.
Spominju se i programi obrazovanja za osobe s vrlo niskim kvalifikacijama, te općenito cjeloživotno obrazovanje, kojim bi se olakšalo zapošljavanje.
Javne financije (proračun) / administracija: Povećanje efikasnosti
Stručnjaci Ifo Instituta smatraju da bi se Hrvatska trebala usmjeriti na dugoročnu održivost javnih financija umjesto na ostvarivanje kratkoročnih ciljeva. Smatraju da su porezi u Hrvatskoj u skladu s europskim prosjecima, te da ne bi trebalo posezati za "predizbornim" smanjivanjima poreza, već da bi trebalo osigurati da porezni sustav bude stabilan, bez čestih izmjena, kako bi se steklo povjerenje u državu. Također, preporučuju da se smanji broj poreza i poreznih izuzeća, pojednostavi porezni sustav i procedure.
Navode i da se porezna baza može povećati borbom protiv sive ekonomije, te da bi trebalo ojačati porezne vlasti u smislu broja zaposlenih i njihove edukacije.
Što se tiče administracije, kažu da Hrvatska mora stvoriti efikasan sustav e-vlade, što će građanima pojednostaviti odnose s državom i povećati efikasnost. Upozoravaju i na preveliki broj državnih službenika, kao i procedure unutar državne uprave koje se često dupliciraju. Predlažu uvođenje stimulacija za državne službenike koji žele napustiti posao i prijeći u privatni sektor.
Poslovno okruženje: Privatizacija i povećanje "lakoće poslovanja"
S obzirom na neodrživi rast javnog duga, Ifo Institut predlaže privatizaciju državnih kompanija, kako bi se dobivenim novcem smanjio iznos duga. Istovremeno bi se smanjila državna pomoć i jamstva tim kompanijama, čime bi se rasteretile javne financije. Predlažu da se kompanije koje djeluju na tržištu privatiziraju, dok bi se ostale, koje su od javnog interesa, restrukturirale kako bi učinkovitije poslovale.
Što se tiče lakoće poslovanja, navode da Hrvatska još uvijek ima mnoge administrativne barijere koje otežavaju poslovanje, što negativno utječe na gospodarski rast i zapošljavanje.
Tu spominju klasične stvari poput vremena potrebnog za dobivanje građevinske dozvole, dokumenata pri uvozu ili izvozu, registraciju vlasništva i slično.
Dugoročna strategija razvoja: Inovacije i iskorištavanje geografskog položaja Hrvatske
Strategija za inovacije koji preporučuje Ifo Institut temelji se na privlačenju direktnih stranih investicija uz koje često ide i transfer tehnologije. Promatrano na taj način, privlačenje stranih investicija mogla bi biti najbolja inovacijska strategija za Hrvatsku, smatra Ifo.
Drugi način jačanja inovacija je kroz poticanje istraživanja i razvoja u javnom i privatnom sektoru. Upozoravaju da bi trenutna vrlo niska ulaganja u istraživanja u akademskim institucijama također dugoročno trebalo povećati.
Što se tiče iskorištavanja geografskog položaja, Ifo Institut navodi da Hrvatska ima relativno dobro razvijenu prometnu infrastrukturu, u odnosu na usporedive uzemlje, ali da ona još uvijek nije na razini razvijenijih ekonomija, te da bi trebala iskoristiti svoj položaj, odnosno jadranske luke koje bi se trebale integrirati u europske prometne koridore.
Dobro osmišljeni prometni projekti koji su integrirani u europske koridore idealni su za financiranje iz EU fondova, a korisni su za lokalnu ekonomiju i za cijelu EU, te je to šansa koju bi Hrvatska mogla iskoristiti.
Brže učitavanje članaka, bez ometanja dok čitate.
10 eura mjesečno.
Facebook
Google
