Screenshot: N1

BIVŠI ministar gospodarstva Goranko Fižulić rekao je kako je teško da bilo tko može reći tko su vlasnici hrvatskog inozemnog duga.

"Imamo 170 milijardi kuna unutrašnjeg duga i 116-120 milijardi kuna inozemnog duga. Od ta dva podatka možemo reći da ih nije moglo biti 80 posto. 116 milijardi inoduga se dijeli na državne obveznice koje su četvrtine hrvatskog duga i koje su na tržištu. Jako je teško odrediti koliki postotak vlasnika inoobveznica je bio u Kitzbühelu.

To je događaj jedne banke. Slične događaje imaju i druge banke. To je zatvoreni događaj i uvijek je neka tema, ova je uglavnom bila za tržišta u Rusiji i Turskoj. Hrvatska se sasvim slučajno našla na dnevnom redu i čudi me što je mandatar otputovao bilo gdje u trenutku kada mora sastaviti Vladu i program", rekao je Fižulić za televiziju N1.

Na pitanje kako će završiti sukob u kojem dio Mosta želi monetarnu reformu, a iz Kitzbühela stiže poruka da se ne smije dirati u monetarnu reformu, Fižulić je odgovorio:

"Poruke iz Kitzbühela se mogu iščitavati na tezi da unutar vladajuće koalicije postoje različita razmišljanja kako smanjiti deficit i uravnotežiti proračun. Gospoda Lovrinović i Orešković ne zagovaraju iste stavove. Njegova pozicija u Vladi je ključna. Financijski sektor ga ne želi, ali on je jedan od ključnih ljudi Mosta.

Što se tiče mirovinskih fondova, Orešković je rekao da bi mirovinski fondovi trebali ulagati u strateške projekte. Ta društva koja upravljaju mirovinskim fondovima odgovaraju i za povrat kapitala i nije dobro da se u to miješa vlada i budući premijer. Većina tog kapitala je ionako posuđena državi", smatra Fižulić.

Otkrio je i što misli što će biti s konverzijom švicarskog franka.

"Bankarski sektor ima svoj interes, naravno da to nije interes Hrvatske. Banke će uvijek sve učiniti da zaštite svoje interese i da se izmijeni zakon o konverziji. Štediše imaju udruge interese. Da li će vlada ići u promjenu zakona sumnjam jer Most i dobar dio HDZ-a se tome oštro protivi", rekao je Fižulić i dodao kako smatra da se položaj Hrvatske kod kreditora nije promijenio.

"Imate konstantan pad prinosa na državne obveznice. Nikakve trenutne mjere koje bi prepolovile državni deficit ne bi na to utjecale. Ne znamo hoće li se vlada nastaviti zaduživati u inozemstvu.
Opet će cijena duga biti potvrđena na tržištu. Nije to dogovorna ekonomija. Različiti investitori kupuju različite obveznice. To sve skupa nema nikakve veze s ikakvim dogovorima i uvjeravanjima. To ne znači da ćete dobiti bolji rejting. Hrvatska politika isto ovisi o svjetskim kretanjima. Mi ne znamo hoće li svijet opet u ovoj godini zaroniti u recesiju."

Proračun se mora stabilizirati do iduće godine

Fižulić smatra kako bi se proračun trebao stabilizirati do 2017. te da tek tad nova vlada ima šanse da nastavi posao. Također je kazao kako je moguć grčki ili talijanski scenarij.

"Ako to ne uspije, onda nam slijedi nešto što se dogodilo u Italiji s Montijevom vladom ili Grčkoj s Papademosovom vladom gdje će nam Bruxelles doslovce morati instalirati tehničku vladu koja će imati podršku svih stranaka u parlamentu i koja će imati jedan jedini zadatak, a to je da stabilizira proračun."

Osvrnuo se i na novoizabranog mandatara Tihomira Oreškovića.

"Široke koalicije nikada ne produciraju reforme i efikasnost jer su toliko različiti i zato treba autoritaran premijer, a pitanje je koliko premijer koji je jučer došao u RH može nametnuti svoje viđenje promjena."

Na pitanje kako komentira poruku iz Kitzbühela da se Hrvatska nikako ne smije svrstati u krug zemalja poput Poljske i Mađarske, odgovorio je:

"Bio sam zaprepašten da se iz financijskog svijeta uopće netko bavi političkom porukom kakva bi hrvatska vlast trebala biti. To je neprimjereno i nemaju što financijske institucije slati političke poruke", zaključio je Fižulić.