Foto: FAH

SIGURNOST cestovnog prometa  u 2015. godini, nakon višegodišnjeg trenda smanjenja broja poginulih, pogoršana je budući da je lani poginulo 348 osoba, odnosno 40 više, što je povećanje od 13 posto u odnosu na 2014., istaknuto je na  stručnom skupu u organizaciji Hrvatske automobilske udruge.

Miron Huljak iz Službe za sigurnost cestovnog prometa Ravnateljstva policije ocijenio je kako situacija nije alarmantna, ali pokazuje da je pozitivan trend smanjenja broja poginulih u prometu od 2008. lani prekinut, ocijenivši kako je očito prošle godine dosegnut maksimum.

Upozorio je kako je osobito povećan broj smrtno stradalih mopedista i motociklista (oko 30 posto), odnosno biciklista (gotovo 79 posto) i putnika u osobnim vozilima (zbog nevezivanja sigurnosnog pojasa) te će se tome ubuduće morati posvetiti veća pozornost.

Loša prometna kultura

Uslijed povoljnih vremenskih prilika krajem prošle godine bio je povećan broj sudionika u prometu na dva kotača, a što je posljedično imalo rezultat u nešto većem stradavanju.

Prema Nacionalnom programu sigurnosti cestovnog  prometa broj stradalih pokušava se smanjiti u donekle prihvatljive okvire, odnosno da 2020. u prometu ne bude više od 213 stradalih osoba odnosno pet na 100.000 stanovnika, istaknuo je Huljak. Dodao je da će preventivno raditi kako bi se upravo smanjio stradavanje najugroženijih skupina sudionika u prometu.

Predsjednik Hrvatske automobilske udruge Željko Marušić ocijenio je kako je nepridržavanje prometih propisa rezultiralo povećanim smrtnim stradavanjem pojedinih skupina sudionika u prometu, osobito bicklista što je Hrvatsku dovelo na 25. od 28 zemalja u Europskoj uniji što pokazuje da imamo lošu prometnu kulturu.

Lošem rezultatu pridonijela je i povećana prosječna starost vozila od 12,5 godina, vozila su sve starija i posljedično u lošijem stanju. Vozači zbog gospodarske krize štede na održavanju vozila pa je gotovo svako četvrto neispravno i sve to negativno utječe na sigurnost prometa. Povećano stradavanje motociklista i biciklista pokazuje kako u prometu postoji međusobno neuvažavanje s ostalim sudionicima u prometu, ocijenio je Marušić. Smatra da treba pojačati nadzor prometa, osobito u lošim vremenskim uvjetima i tijekom vikenda te strožije kažnjavaju učestali i najteži kršitelji prometnih propisa.

"Ljudi opušteniji i nepažljiviji"

Umirovljeni profesor Fakulteta prometnih znanosti Ivan Dadić povećanje broja smrtno stradalih u prometu iznio je zanimljiv podatak kako se u vremenima kada je gospodarska situacija nešto bolja povećava broj poginulih u prometnim nesrećama, jer su ljudi opušteniji i nepažljiviji, više se voze i obratno. Založio se za izmjenu zakonodavstava da se poveća odogovornost svih, a ne samo vozača, nego i projektanata (rotori), cestarskih tvrtki, resornog ministarstva. Zapravo, nitko ne odgovara osim vozača i o tome treba voditi računa, poručio je Dadić.

Upozorio je na nelogičnost  velikog broja vozila sa primjerice daruvarskim registracijskim oznakama koji uglavnom voze u velikim gradovima, odnosno izvan matičnog registracijskog područja  što stvara krivu sliku o sigurnosti prometa na cestama.

Govoreći o tehničkoj ispravnosti vozila u Luka Dorić iz Centra za vozila Hrvatske upozorio je kako su najčešće neispravnosti na vozilima na sustavu za kočenje, svjetlima, gumama i eko testu.

Agan Begić iz Promocije plus rekao je kako je u prošloj godini registrirano 33.715 novih vozila i 44.199 rabljenih vozila što daje omjer 44,7 prema 55,3 u korist rabljenih vozila. U obje kategorije vodeći je proizvođač Volkswagen, a najtraženiji je njegov model golf. Prosječna starost osobnih vozila je 12,5 godina i uočljiv je trend starenja voznog parka, uslijed gospodarske krize, a poznato je da je ispravnost vozila usko povezana s njegovom starosti, kazao je Begić.