Foto: Hina

MEĐUNARODNI monetarni fond u novoj studiji odbacuje ideju da zajedno s jačanjem nejednakosti u primanjima raste i dinamika ekonomije uz zaključak da rastući jaz između bogatih i siromašnih negativno utječe na gospodarstva diljem svijeta.

Pet ekonomista MMF-a odbacuje takozvanu "trickle-down" teoriju prema kojoj velika količina novca na vrhu piramide "kaplje prema dolje" i u izvješću vladama predlaže da se koncentriraju na pomoć najsiromašnijem dijelu svojih građana.

Istraživanje koje pokriva "napredne, izranjajuće i razvijene nacije" navodi da razvoj tehnologija, slabljenje sindikata, globalizacija i porezna politika koja pogoduje imućnima redom kumuju rastućoj nejednakosti i predstavljaju "definirajući izazov našeg vremena".

Izvješće donosi konkretne zaključke o utjecaju razdiobe prihoda na gospodarski i ekonomski rast. "Ako se poveća udio primanja kod 20 posto ljudi na vrhu, rast BDP-a zapravo pada u srednjem roku, sugerirajući da dobrobit ne curi prema dolje. U kontrastu, povećanje primanja kod donjih 20 posto pokazuje jasnu vezu s rastom BDP-a," navodi izvješće čiji sadržaj prenosi Guardian uz ocjenu da su zaključci i preporuke u povećem raskoraku s aktualnim zahtjevima MMF-a od Grčke.

Porast primanja za siromašne i smjernice koje osiguravaju opstanak srednje klase, zapravo su dobre za rast, ističu ekonomisti i najavljuju novi radni okvir koji značajno odudara od postojećih smjernica u EU.

"Uistinu, empirijske procjene temeljene na detaljnim podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) sugeriraju da su opuštena pravila o zapošljavanju i otkazima, smanjenje minimalca u odnosu na prosječne plaće, izostanak kolektivnih pregovora i slabljenje sindikata povezani s većom nejednakošću tržišta," navodi izvješće koje poziva vlade da se fokusiraju na 20 posto najsiromašnijih građana, pronađu novac za dodatne investicije u zdravstvo i edukaciju, te posegnu za progresivnim poreznim stopama.