Istraživači tvrde da imaju dokaz da svemir ne postoji ako mi ne gledamo u njega
Screenshot: YouTube
SVEMIR ne postoji ako mi ne gledamo u njega, poznata je teorija kvantne mehanike, koja tvrdi da se prošlo ponašanje čestica mijenja ovisno o tome što vidimo. Znanstvenici su izveli novi pokus, koji je dokazao da je ova teorija točna sudeći prema ponašanju atoma.
Prema pravilima kvantne mehanike, granica između "vanjskog svijeta" i naše subjektivne svijesti veoma je mutna. Kad fizičari promatraju atome ili čestice svjetla, ono što vide ovisi o tome kako su postavili svoj eksperiment.
Kako bi to testirali, fizičari s Australskog nacionalnog sveučilišta nedavno su proveli pokus poznat kao eksperiment s odgođenim izborom Johna Wheelera, piše Daily Mail. Pokus uključuje objekt koji se kreće, a dan mu je izbor da se ponaša poput čestice ili poput vala. Wheelerov eksperiment postavlja pitanje u kojem trenutku objekt odlučuje o svom kretanju.
Zdrav razum kaže da je objekt ili poput vala ili poput čestice, bez obzira na to kako ga mjerimo. Kvantna fizika pak predviđa da to promatrate li ponašanje vala ili ponašanje čestice ovisi samo o tome kako se mjeri na kraju njegova putovanja. Upravo to potvrdio je australski istraživački tim.
"Na kvantnoj razini stvarnost ne postoji ako ne gledate u nju"
"Dokazali smo da je mjerenje sve. Na kvantnoj razini stvarnost ne postoji ako ne gledate u nju", rekao je profesor Andrew Truscott.
Unatoč prividnoj neobičnosti, rezultati istraživanja potvrđuju valjanost kvantne teorije, koja je omogućila razvoj brojnih tehnologija, poput LED-a, lasera i kompjuterskih čipova. Australsko nacionalno sveučilište preokrenulo je Wheelerov originalni koncept svjetlosnih zraka koje se odbijaju od zrcala, a umjesto njega koristilo je atome koje je raspršilo lasersko svjetlo.
"Predviđanja kvantne fizike o interferenciji čine se dovoljno čudnima kada se primjenjuju na svjetlo, koje se više čini kao val. Ali napraviti eksperiment s atomima, koji su komplicirani, imaju masu i međudjeluju s električnim poljima još dodaje na čudnosti", rekao je Roman Khakimov s doktorskog studija tog sveučilišta.
Morate prihvatiti da buduće mjerenje utječe na prošlost atoma
Tim profesora Truscotta najprije je stavio nekoliko atoma helija u Bose-Einsteinovom kondenzat, a potom ih odbacio dok nije ostao samo jedan atom. On je potom bačen kroz nekoliko laserskih zraka u formaciji rešetke, koje su se ponašale na isti način kao i što bi čvrsta rešetka raspršivala svjetlost.
Druga rešetka svjetla dodana je nasumično, a to je vodilo do konstruktivne ili destruktivne interferencije kao da je atom putovao na obje staze. Kad druga rešetka nije bila dodana, nije se mogla vidjeti nikakva smetnja kao da je atom odabrao samo jednu stazu. Nasumični broj koji određuje jesu li rešetke dodane bio je generiran nakon što je atom prošao kroz raskrižje.
"Ako želite vjerovati da pošao određenim putem, morate prihvatiti da buduće mjerenje utječe na prošlost atoma", rekao je Truscott.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati