Foto: Kulfest

SLOBODNO tržište u Hrvatskoj nedovoljno je razvijeno što smanjuje kreativni potencijal društva i ograničava razvoj gospodarstva, osnovna je poruka ekonomskog panela pod naslovom "Postoji li u Hrvatskoj (slobodno) tržište?", koji je održan danas u Novinarskom domu u Zagrebu, u sklopu Kulfesta - Festivala progresivne kulture.

Na panelu su sudjelovali Vedrana Pribičević sa ZŠEM-a, Milan A. Račić, poslovni konzultant, Andrej Grubišić, poduzetnik, Tomislav Baković sa Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i kao moderator Luka Popov.

Uvodni govor održala je Vedrana Pribičević, koja je govorila o evolucijskom podrijetlu tržišta. Istaknula je da su tržišni mehanizmi esencijalni dio ljudske aktivnosti, te da je čak i ekonomsko ponašanje primata vrlo slično ljudskom: da shvaćaju efekte supstitucije i da razumiju razmjenu dobara i usluga.

Govorila je i o "kreativnoj destrukciji" koju slobodno tržište omogućuje, odnosno dolazak na tržište novih tvrtki i uklanjanje starih putem inovacija koje stvaraju nove tržišne lidere.

Visoki porezi i indeks ekonomskih sloboda pokazuju da tržište u Hrvatskoj slabo

Tomislav Baković sa Ekonomskog fakulteta u Zagrebu podsjetio je na rezultate indeksa ekonomskih sloboda i visoko porezno opterećenje, koji jasno ukazuju da je u Hrvatskoj slobodno tržište na vrlo niskoj razini. prema njegovoj ocjeni, na ljestvici od 1 do 10, Hrvatska bi dobila ocjenu 3.

Baković je upozorio i na rezultate poslovanja tvrtki u javnom i privatnom vlasništvu, koji pokazuju da su privatne tvrtke, usprkos krizi, daleko uspješnije. Istovremeno, javne tvrtke ostvaruju slabije rezultate, a njihov radnici imaju veće plaće.

Osim toga, Baković je upozorio i na zabludu da slobodno tržište automatski znači isključivanje države, jer država treba obavljati određene funkcije - ali ne sve. Što se tiče mjera štednje, upozorio je da je ključno na što se javni novac zapravo troši.

Trebamo prestati lagati sami sebe i birati antitalente

Poslovni konzultant Milan A. Račić, koji ima višegodišnje iskustvo u savjetovanju multinacionalnih kompanija prezentirao je pogreške koje male zemlje poput Hrvatske mogu učiniti. Među "pet ubojica" malih tržišta naveo je laganje samima sebi - što znači da zemlje često mogu imati pogrešnu predodžbu o sebi, bila ona pozitivna ili negativna, što utječe na određivanje prioriteta.

Problem može biti i prezir prema poslovanju, tržištu i zapadu općenito, kuknjava za starim vremenima "kada je bilo bolje". Tu je i problem masivne i beskorisne birokracije, koja može čak biti i dobronamjerna, ali dio poslova koji obavlja je potpuno nepotreban. Račić je upozorio i na problem "antitalenata koji se bore za naše interese", odnosno krizu vodstva zemlje.

Jedna od pogrešaka je i biranje vodstva koje prezire tržište, iako se "pretvaraju da ga stvaraju". Račić je zaključio da i male zemlje poput Hrvatske mogu biti uspješne, što pokazuju brojni primjeri u svijetu, ali nam je potrebna promjena mentaliteta.

Država se mora maknuti s tržišta: Narodne novine ulažu u proizvodnju toalet papira

Poduzetnik Andrej Grubišić smatra da se država mora maknuti s tržišta, odnosno privatizirati sva poduzeća koja direktno konkuriraju privatnom sektoru, poput Hrvatske poštanske banke. Kao primjer državnog konkuriranja tržištu spomenuo je i primjer Narodnih novina, koje kao državna tvrtka koja ima monopol na određene proizvode, poput raznih obrazaca, višak novca ulaže u proizvodnju toaletnog papira.

Grubišić smatra i da bi trebalo ukinuti i subvencije, poput onih u poljoprivredi ili brodogradnji, a također bi po njemu trebalo prestati raditi razne državne strategije, poput industrijske. On smatra da planiranje investicija treba ostaviti onima koji novac i ulažu, zbog čega su strategije nepotrebne.

Upozorio je i da treba biti oprezan i s velikim javnim investicijama, poput infrastrukturnih projekata, koje bi također trebalo prepustiti privatnim ulagačima, jer država ne investira racionalno.