Screenshot: HRT

NJEMAČKI Bild am Sonntag prekjučer je objavio vijest prema kojoj Hrvatskoj prijete stečaj i "grčki scenarij" pozivajući se na izvješće Europske komisije. Tabloid je pritom za poraznu situaciju izravno prozvao aktualnu vlast i loše političko vodstvo, što je poslužilo kao uvertira u večerašnju emisiju Otvoreno u kojoj su gostovali zamjenik ministra financija Igor Rađenović, HDZ-ova zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Josip Tica i ekonomski analitičar Velimir Šonje.

Rađenović je već na početku emisije odbacio "grčki scenarij" iz Bilda. "Svi ozbiljni ljudi znaju da nam grčki scenarij ne prijeti. Financije su stabilne, daleko od idealnih, ali nismo niti blizu Grčkoj. Ništa se novo nije dogodilo, u izvješću nema ništa što hrvatskoj javnosti već nije poznato," rekao je zamjenik ministra propitkujući namjeru i kredibilitet njemačkog tabloida oko čega je krenula kratka prepirka s Maletić koja je stala u obranu renomea Bilda.

Za razliku od Rađenovića, Šonje je rekao da su izgledi za "grčki scenarij" više nego izgledni ako ne dođe do promjena.

"Ako se ništa ne promijeni sigurno nam prijeti grčki scenarij. Hrvatska fiskalna politika je potpuno nesređena, naš javni dug je dosegnuo 80 posto BDP s tendencijom da za par godina završi na 100 posto. Mi smo najzaduženija nova članica EU. Iz državnog proračuna plaćamo 3.3 posto BDP na kamate za zajmove. Prema omjeru javnog duga i BDP-a Hrvatska je najzaduženija država od Baltika pa do Crnog mora. Iz godine u godine to izgleda sve gore i gore," ocijenio je analitičar. 

Nešto umjereniji se pokazao Tica, rekavši da Hrvatska kao članica EU izvan eurozone ima "puno fleksibilniji izbor monetarne politike" od Grčke i da može provesti "deprecijaciju valute za koju se ne zalaže."

"Hrvatska je u pat poziciji, i ljevica i desnica su sramežljivi u traženju rješenja," rekao je i dodao da se plan B svodi na "mjere štednje i rezanje na sve strane po diktatu koji dolazi izvana".

Rađenović se uključio ocjenom da Vlada radi na rješenjima, pa naveo legalizaciju, fiskalizaciju, bolji ustroj sudova i poreznih uprava. "Imamo 3 tisuće ljudi manje u javnom sektoru, a njegova funkcionalnost nije pala," rekao je složivši se s ocjenom sugovornika da Hrvatska iz godine u godinu posuđuje sve više i više i da takav smjer više nije održiv.

Maletić citirala Komisiju

Upitana za konkretna rješenja iz tabora HDZ-a, Maletić je ponovila temeljne smjernice Europske komisije pa rekla da Hrvatskoj trebaju "investicije, strukturne reforme i fiskalna konsolidacija", odnosno privatizacija, smanjenje radničkih prava i mjere štednje.

Zastupnica EP-a se pritom osvrnula i na nedavan razgovor Tomislava Karamarka s bivšim premijerom Latvije Einarsom Repšem i dodala da HDZ uči na primjerima "uspješnih članica EU". Latvija je na zahtjev EU provela brutalne rezove i danas uživa gospodarski rast uparen s duboko ukorijenjenim siromaštvom i deflacijom. 

Gledište o neophodnim reformama je ponudio i Šonje, rekavši da mirovinski sustav ne treba dirati jer je u skladu s europskim prosjekom.

"Ono što treba rezati i što strahovito puno košta je pogon države, to je 20 posto BDP-a. To je cijena operative države, u usporedbi s drugim zemljama tu postoji mjesta za uštede od 3 do 4 posto BDP-a. Tu ipak moramo dati kredit vladi SDP-a, jer oni su materijalne troškove počeli smanjivati, ali nedovoljno u odnosu na koliko država košta," rekao je.

Tica je dodao da odgovornost nije isključivo na političkom sustavu, već i u znanstvenoj zajednici koja mora ponuditi ideje koje političari mogu, ili ne moraju provesti.

"Ekonomska istraživanja pokazuju da je jako važno prilikom rezanja i restrukturiranja rashode ne samo smanjiti, već i preusmjeriti dio sredstava na kapitalne investicije," dodao je.

Rađenović je potom ukazao na pozitivne ekonomske pokazatelje rekavši da "raste industrijska proizvodnja, raste izvoz.." ali da se "čuda ne mogu očekivati preko noći i da BDP ne raste tempom koji bi stvorio primarni suficit". Maletić je njegove tvrdnje nazvala apsurdnima i sugerirala da rast dolazi zbog prilika u okruženju.  

Privatizacija tvrtki u javnom sektoru

Šonje se složio da "dva kvartala bilježimo rast" i da je to činjenica, da bi upozorio na velik broj tvrtki u državnom sektoru, gdje su plaće veće nego u privatnom iako za to nema opravdanja. "Državne tvrtke su uteg zdravom dijelu hrvatskog poduzetništva," rekao je.

Rađenović je nastavio s iznošenjem pozitivnih pokazatelja. "U Hrvatskoj je po prvi puta  u ožujku povećan broj zaposlenih. Nakon šest godina imamo rast zaposlenosti", na što je Maletić odgovorila da je riječ o "marginalnom sezonskom rastu" i da "Vlada nije ponudila jasan program aktivnosti i mjera za vraćanje povjerenja investitora" što bi ubrzalo pozitivne trendove. Zastupnica je rekla da HDZ radi svoj program i da će vrlo jasno reći što će se dogoditi u sljedećih četiri godine. "Kombinacija investicija, strukturnih reformi i fiskalne konsolidacije garantira uspjeh u kratkom roku," ustvrdila je.

Uslijedilo je još nekoliko replika u kojima su Maletić i Rađenović razmijenili gledišta o "ispraznim frazama HDZ-a" i državi u kojoj se ništa ne događa "osim SDP-ovog marketinga", da bi Šonje i Tica na kraju emisije ponudili konkretne prijedloge reformi.

Treba reformirati "ono što je trošak funkcioniranja države, to je masa plaća, troškova i subvencija. Sljedeća vlada, čija god da bude, morat će to napraviti. To se može razvući na tri godine..," rekao je Šonje i ponovio probleme s konkurentnošću i efikasnošću u sferi javnih poduzeća. "Treba se okrenuti privatizaciji," zaključio je.

Tica je pak rekao da treba postojati jasna lista prioriteta, odnosno kakve će se mjere poduzimati ovisno o kretanjima BDP-a i dodao da rezanje troškova bez kapitalnih investicija Hrvatsku neće izvući iz krize.