Foto: Shutterstock

POREZNI sustav u Hrvatskoj nije dovoljno učinkovit, što potvrđuju razmjeri sive ekonomije, koja prema nekim procjenama doseže i do 30 posto BDP-a, a glavni porezni teret snose najsiromašniji slojevi stanovništva kroz potrošačke poreze, dok porezi na imovinu idu u korist najbogatijih, istaknuto je danas na okruglom stolu o poreznom sustavu i sivoj ekonomiji.

Skup je održan u sklopu regionalnog projekta "Porezni sustav, siva ekonomija i korupcija u zemljama jugoistočne Europe ka boljem upravljanju i demokratskim promjenama" koji financiraju norveška Vlada i Norveška konfederacija sindikata u suradnji s Međunarodnom konfederacijom sindikata.
Sindikati protiv utajivača poreza i jedinstvene porezne stope

Predstavnici hrvatskih sindikalnih središnjica podržali su stajalište Europske konfederacije sindikata da treba smanjiti izbjegavanje plaćanja poreza i zaoštriti sankcije prema utajivačima poreza. Također predlažu uvođenje oporezivanja bankarskih ekstraprofita, a protive se uvođenju jedinstvene porezne stope (tzv. flat tax).

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever istaknuo je da se u krizi siva ekonomija raširila na sve strane, jer je to najpogodnije tlo za iskorištavanje ljudi koji su bez posla i nemaju nikakve naknade za preživljavanje.

Najviše je ima u graditeljstvu, iako sada nešto manje zbog smanjenog opsega posla, te u turizmu, ugostiteljstvu i nekim drugim djelatnostima. Siva ekonomija cvate zbog visokog broja nezaposlenih i blokiranih pod ovrhama, jer koristi njihovu tešku situaciju, kaže Sever.

"Svatko treba plaćati porez"

Glavni tajnik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Boris Feis upozorio je kako je udio sive ekonomije u Hrvatskoj nešto viši nego u drugim zemljama EU-a. Siva ekonomija nije dobra za gospodarstvo i državu u cjelini, niti za ljude, stoga sindikati smatraju da svatko treba plaćati porez, jer je to temelj svakog društva i funkcioniranja javnih službi, te da porezni sustav treba biti pravedan, istaknuo je Feis.

U Hrvatskoj 21 osoba s imovinom većom od 27 milijuna eura

Kod nas je jedna od najviših stopa PDV-a od 25 posto, a dvije trećine poreza ubiru se upravo kroz PDV i razne oblike trošarina, dok su porezne stope na kapital ispod prosjeka. Feis stoga napominje da je u Hrvatskoj evidentirana 21 osoba s imovinom većom od 27 milijuna eura.

Pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava Marina Kasunić Peris kaže da je udio sive ekonomije oko 30,4 posto BDP-a, od čega se čak dvije trećine odnosi na neprijavljeni rad.

Europska komisija traži mjere za suzbijanje rada "na crno"

Zbog toga je Europska komisija lani zatražila od Hrvatske da provede mjere za suzbijanje neprijavljenog rada. Dosad poduzete mjere kroz izmjene Zakona o radu i Zakona o mirovinskom osiguranju već pokazuju učinke, budući prema izvješću Državnog inspektorata značajno pada broj radnika "na crno".

Osim rada bez ugovora o radu zabilježeni su i neevidentiranje prekovremenog rada, neažurne evidencije radnog vremena, isplata plaća na ruke i neisplata plaća, navela je Kasunić Peris.

Koliko točno ima sive ekonomije u zemlji?

Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Marko Krištof smatra da je realan udio sive ekonomije u Hrvatskoj oko 10 posto, a zapravo se ne radi o sivoj ekonomiji u klasičnom smislu, nego o tzv. neopaženoj ekonomiji koja nije ušla u obuhvat statističkog istraživanja.

Ocijenio je podatak o oko 30 posto sive ekonomije nepouzdanim, jer je dobiven tzv. ekonometrijskom metodom. Najavio je da će Statistički zavod krajem svibnja ili početkom lipnja izaći s novom procjenom sive ekonomije u koju će biti uključeni i učinci fiskalizacije.