Foto: Hina

POTPREDSJEDNIK Vlade Branko Grčić najavio je da bi krajem idućega tjedna mogao biti završen 'draft' dokumenta o reformama u sklopu Nacionalnog programa reformi, dok je ministar financija Boris Lalovac istaknuo da je završena analiza troškova u sustavima zdravstva, agencija, poreznih rashoda, plaća i subvencija i da sad još predstoji isključivo politička odluka Vlade koje mjere će se poduzeti u sklopu tog plana.

"Upravo idem na sastanak radne skupine za Europski semestar, gdje ćemo utvrditi okvir, dakle ključna područja unutar kojih nastojimo oblikovati set novih mjera i odgovora na one specifične preporuke koje su dane prije nešto manje od godine dana od strane EK", izjavio je u petak potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i EU fondova Grčić nakon svečanosti predaje aplikacijskih paketa za vodno-komunalne projekte za područja Nove Gradiške te Vodica, Tribunja i Srime u Hrvatskim vodama.

Postupak prekomjernih neravnoteža

Europska komisija je potkraj veljače drugi put zaključila da u Hrvatskoj postoje prekmjerne makroekonomske neravnoteže, koje zahtijevaju odlučnu političku akciju i specifični monitoring. Na temelju Nacionalnog reformskog programa i drugih obveza u pogledu strukturnih reformi najavljenih do tada, EK će u svibnju donijeti odluku o aktiviranju Postupka prekomjernih neravnoteža (EIP).

Postupak makroekonomskih neravnoteža ima preventivnu i korektivnu dimenziju. Do sada još nije pokrenut korektivni postupak ni protiv jedne zemlje a Komisija može nametnuti financijske sankcije do 0,1 posto BDP-a, ali samo za članice eurozone. Razlog za kaznu nisu same neravnoteže već izostanak mjera da se one isprave.

"Peglanje" prijedloga

"Možda već krajem idućeg tjedna bismo mogli imati jedan 'draft' takvog dokumenta, ali iza toga je i vrijeme u kojemu ćemo lagano 'peglati' taj prijedlog. Imamo vremena negdje do kraja travnja za pripremu toga, dakle nema panike, uradit ćemo sve na vrijeme", rekao je Grčić.

I ministar financija Boris Lalovac izjavio je u petak u emisiji Hrvatskog radija "U mreži prvog" da bi plan reformi uskoro mogao ugledati svjetlo dana.

"Prije desetak dana završena je zadnja analiza u sustavima zdravstva i agencija, a ranije su završene analize poreznih rashoda, sustava plaća i subvencija. Predstoji nam isključivo politička odluka. Analitičari će podastrijeti kakvo je stanje u tih pet sustava i koje su mogućnosti, uštede pri čemu neće ponuditi samo jednu mogućnost. Na Vladi je da te mjere uključi u novi Nacionalni plan reformi, koji moramo prezentirati Bruxellesu do svibnja. Morat ćemo pričekati pet do deset dana da premijer i uži kabinet Vlade odabere koje će to biti mjere, jer se ipak radi o političkim odlukama umanjivanja rashoda", izjavio je Lalovac.

Bez uzmaka

Istaknuo je pritom da se u situaciji kao što je Hrvatska nalaze i Francuska i Italija, pa će Hrvatska odabrati mjere poput tih zemalja.

"Neće biti uzmaka, mjere će se morati provoditi. Vidite kako je ispalo s Grčkom. To više nisu zahtjevi samo EK-a nego svih zemalja koje sjede za istim stolom, jer su i one prošle bolne reforme koje očekuju Hrvatsku, ne samo u 2015. godini", rekao je Lalovac. Kako je ustvrdio, ta Vladina odluka bit će više politička, a manje tehnička.

"EK je poručila da je zadovoljna učinjenim u 2014. godini, ali da u 2015. želi vidjeti ne brojke nego politike pretočene u zakone, koji će dugoročno utjecati na proračuna u idućim godinama, a ne samo kratkoročno rezanje u 2015. godini", napomenuo je Lalovac. Istaknuo je da su to reforme u području zdravstva, plaća, subvencija itd.

Na upit može li se dogoditi da Hrvatska bude prva zemlja koja će ući u EIP i znači li to i financijske sankcije, Lalovac je kazao kako vjeruje da se to neće dogoditi "jer smo pokazali da smanjujemo deficit". "Većina deficita čine kamate, a Europska komisija traži da režemo još više u sustavu javne uprave, jer kamate ne možete rezati. Ali, na kamatama također možete štedjeti ako se možete refinancirati", smatra Lalovac.

Investitori žele vidjeti smanjenje deficita

Osvrnuvši se na najnovije zaduživanje na rok od 10 godina za 1,5 milijardi eura po kamati od 3 posto i uz prinos od 3,25 posto, ministar Lalovac rekao je i da Ministarstvo financija samo na centralnom proračunu ima godišnje potrebe za vraćanje kredita između 50 i 60 milijardi kuna.

"S Hrvatskim cestama, autocestama, javnim poduzećima itd., riječ je o jako velikim iznosima za malu zemlju i malu ekonomiju. Pitanje je kako zalihu obveznica na tržištu mijenjati za jefinija zaduženja. Nema brzog puta za zatvaranje obveza, jer investitori žele vidjeti gdje je naš deficit, kako ćemo zaustaviti javni dug, a žele vidjeti i reforme i investicijski rejting", rekao je Lalovac.

Podsjetivši da je Hrvatska već u EU Proceduri prekomjernog deficita (EDP), kazao je da ako Vlada podastre Europskoj komisiji "dobre dokumente", s vrlo jasno naznačenim rokovima za provedbu reformi, to bi pridonijelo snažnijoj mogućnosti zatvaranja dugova povoljnijim zaduživanjem.

"Ako tržište vidi da se deficit smanjuje, a javni dug stabilizira, postoji velika mogućnost otvaranja tržišta. U suprotnom, prinos na hrvatske obveznice može porasti, a ne padati, kao što je bilo s grčkima, kad su tamošnje vlasti rekle da ne žele reforme", izjavio je Lalovac.

Ukupni javni dug ispod 90 posto BDP-a

Također, Lalovac je kazao da nakon najnovijeg zaduživanja ukupni javni dug Hrvatske još nije na razini 90 posto BDP-a.

"Tri posto BDP-a su dugovi brodogradnje koji su otišli u javni dug, tri posto zdravstva i 10 posto HAC-a. To ukupno čini 16 posto BDP-a, a tu su i dugovi željeznica i javnih poduzeća. Pitanje je i treba li u javni dug ući HBOR. Mnoge europske razvojne banke ne ulaze u javni dug, zašto bi morao HBOR?", pita ministar.

Napomenuo je da ove godine Hrvatska trebamo vratiti glavnice u iznosu oko devet milijardi eura, bilo da je riječ o kreditima, trezorskim zapisima, domaćim obveznicama. "U siječnju smo vratili obveznicu od 750 milijuna eura, u veljači zapis na isti iznos, tako da je u prva dva mjeseca vraćeno milijardu i pol eura", istaknuo je Lalovac te ustvrdio da je važno da Hrvatska uđe u razdoblje niskog zaduživanja, s manjim kamatama.

"Moramo aktivno upravljati javnim dugom. Kada bismo sada mogli dio duga refinancirati smanjujući kamatu sa šest na tri posto, automatski bismo izišli iz EDP procedure", napomenuo je Lalovac.