Foto: Hina 

NITKO kao Hajduk. Splitski bili vjerojatno su jedini sportski klub u Hrvatskoj čije je 20 godišnje poslovanje rezultiralo sa čak četiri optužnice.

Čišćenje je počelo daleke 2000. godine kada su u istražni centar splitskog Županijskog suda privedeni Vedran Rožić, Ivan Buljan i danas pokojni Bartul Kaleb, direktori kluba u razdoblju 1993. - 1997. godine. Neko vrijeme su proveli čak i u pritvoru, što je posebno teško palo Buljanu. Ubrzo se doznalo da je pod sumnjom i predsjednik kluba iz tog doba Nadan Vidošević, a istraga se proširila i na direktorsku garnituru s kraja 90-ih, Željka Kovačevića, Petra Reića, Ivana Maršića, Ivicu Šurjaka, Ivana Zelića i direktora stadiona Velimira Strinića.

Nakon 11 godina obustavljen postupak protiv Vidoševića

U proljeće 2003. godine podignute su dvije optužnice, a direktori optuženi za višemilijunsku štetu u državnom proračunu i klupskoj blagajni. Splitski Županijski sud nije, međutim, optužnice pustio na suđenje, već je naložena dopuna istrage, koja je potrajala do 2008. godine. 

Spisi su tada iz istrage poslati Državnom odvjetništvu. Godine su prolazile, a ništa se nije događalo. U DORH-u su navodno pažljivo pripremali optužnice, koje su napokon u ljeto 2011. godine konačno ponovno ugledale svjetlo dana. No, s jednom velikom razlikom u odnosu na one dignute 9 godina ranije. Među optuženima više nije bilo Nadana Vidoševića. Pažljivom analizom Bajićevi ljudi zaključili su da nemaju dovoljno dokaza protiv njega pa su ga ispustili. Mnogi su to tada vidjeli kao znak naklonosti glavnog državnog odvjetnika prema šefu Hrvatske gospodarske komore, no razvoj događaja demantirao ih je, jer je Vidošević ubrzo završio u pritvoru zbog izvlačenja novca u HGK-u. 

Transferi bez poreza

Iste 2011. godine, zakotrljala su se još dva postupka, ovaj put za neplaćene poreze od 2005. pa naovamo. Na udaru su se našli i Hajduk kao pravna osoba i direktor Fredi Fiorentini kao odgovorna osoba. Šteta u državnom proračunu procijenjena je na oko 10 milijuna kuna, a problem je ispao s plaćama igrača i trenera, odnosno, transferima Nike Kranjčara, Gorana Sablića, Nikice Jelavića, Ante Rukavine i Mirka Hrgovića. U Hajduku tvrde da su oni cjelokupni iznos platili igračima pa da su onda oni trebali platiti porez, no vještaci smatraju da je porez trebao platiti Hajduk, odnosno, Hajduk Sirio Sport preko čijeg su računa išli transferi. Nedoumice su nastale oko pravnog odnosa ta dva pravna subjekta, a nevolja je imao i još uvijek ima Niko Kranjčar kojem su Britanci blokirali iznos transfera jer im se čini da se radi o uplati iz sumnjivog izvora, odnosno, nejasno im je što plaća Hajduk Sirio Sport, a ne Hajduk, s kojim je Kranjčar imao ugovor.

Fiorentini: Ovo je dar navijačima Hajduka 

Suđenje je privedeno kraju: Fredi Fiorentini nepravomoćno je osuđen na godinu dana zatvora uvjetno. 

"Sretan sam što je ovo završilo. Presuda je uvjetna. Nisam baš zadovoljan. Ali ako je to bio zalog da Hajduk napravi uspješnu pretvorbu, onda je to dar Hajduku i navijačima", kazao je novinarima Fiorentini po izlasku iz sudnice.

Presuda se primakla i u suđenju protiv Rožića i Buljana, koje terete za neplaćenih 75 milijuna kuna poreza i 10-ak milijuna kuna štete u Hajduku. Lavovski dio citiranih iznosa pripisan je Rožiću, koji je nedavno pronašao nekakve papire koji bi trebali dokazati njegovu nevinost. Uskoro ćemo znati je li što pomoglo.

15 godina za prvu presudu?

Najteže ide s postupkom protiv Kovačevića i ostalih, optuženih za štetu veću od 100 milijuna kuna. Suđenje je tek nedavno započelo i sasvim sigurno, potrajat će dok završi. Krajem 2014. godine upravo Fiorentini pričao kako je prenosio novac preko granice, a novost je da je Hajduk zainteresiran za kazneni progon i da će protiv svojih bivših čelnika postaviti imovinsko-pravni zahtjev sukladno rezultatu kaznenog postupka. Ako direktori budu osuđeni, bivši klub će tražiti da nadoknade štetu.

Očito je da s procesuiranjem kaznenih djela u našem sportu ide vrlo sporo, a često može čuti i kako Hajduk nikako nije usamljen primjer, jer su i drugi poslovali kao i oni, zbog blokade računa na crno i bez plaćanja obaveza državi. Ipak, nitko kao "bili" nije pribijen na stup srama, no s druge strane, zbog enormne dužine trajanja postupka, očito je da su na djelu snage koje se vrlo čvrsto i konzistentno opiru procesuiranju. Riječ je o podacima za antologiju. Za prva dva slučaja iz 90-ih od privođenja osumnjičenih do stupanja optužnice na pravnu snagu proteklo je nevjerojatnih 12 godina. Petnaest godina kasnije dočekali smo prvu nepravomoćnu presude. Što će se dogoditi ako viši sud naloži ponavljanje suđenja? Teško je vjerovati da će se išta okončati prije nastupanja zastare...