Foto: FaH

NOVI PRAVILNIK Ministarstva zdravlja koji uređuje tko od liječnika može steći status subspecijaliste iz nekog područje medicine, zdravstveni će sustav opteretiti s novih 250 milijuna kuna, a istodobno se od sindikata traži da odustanu od dodataka od 4, 8 i 10 posto za vjernost službi koju primaju svi djelatnici, tvrdi predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Spomenka Avberšek.

Avberšek uoči nastavka kolektivnih pregovora u Ministarstvu zdravlja, koji su zakazani za sutra, kaže da je novim Pravilnikom administrativno omogućeno velikom broju liječnika da traže priznavanje statusa subspecijaliste, bez da su prije toga prošli obvezno dvogodišnje obrazovanje i položili subspecijalistički ispit.

Status subspecijaliste liječniku donosi prosječno 15 posto veću plaću, pa Avberšek pita jesu li to uštede koje ministar zdravlja Siniša Varga planira provesti u sustavu, a na uštrb ostalih zaposlenika. Podsjeća da je njegov prethodnik na mjestu ministra Rajko Ostojić 2013. godine povećao koeficijente za tadašnjih 3060 subspecijalista za prosječno 15 posto, što je iznosilo 200 milijuna kuna.

Avberšek sporan članak o priznavanju statusa subspecijaliste

Novi Pravilnik u tri članka definira tko može u idućih šest mjeseci zatražiti od Ministarstva zdravlja priznanje statusa subspecijaliste, a za Avberšek je sporan članak po kojem je ta mogućnost dana i specijalistima koji se bave određenom užom specijalnošću 10 godina, imaju akademski stupanj doktora znanosti ili priznati naziv primarijusa.

"Status primarijusa ne predstavlja ni znanstvenu niti akademsku razinu, već se može steći kao priznanje na temelju 10 godina rada u struci. Pravilnik otvara mogućnost da status subspecijaliste može tražiti kirurg koji 10 godina radi operacije abdomena, ali bez završene subspecijalizacije iz abdominalne kirurgije. S obzirom da je, po podacima Hrvatske liječničke komore, prosječna starost specijalista u bolnici 52 godine, vrlo je malo specijalista u našim bolnicama koji rade manje od 10 godina", kaže čelnica sindikata.

Subspecijalisti su profesori, iskusni i istaknuti stručnjaci...

Pravilnik propisuje i da status subspecijaliste, na temelju mišljenja Komore, mogu steći doktori medicine specijalisti - istaknuti stručnjaci koji se bave određenom propisanom užom specijalnošću 10 godina, koji imaju znanstveno-nastavno zvanje profesora ili docenta, te su u tom razdoblju kontinuirano publicirali stručne i znanstvene radove iz uže specijalnosti, kao i doktori medicine specijalisti koji se bave užom specijalnošću 10 godina uz uvjet položenog ispita iz uže specijalnosti.

Predsjednik Hrvatske liječničke komore Hrvoje Minigo ističe kako se status subspecijaliste ne stječe lako i ne očekuje da će biti puno zahtjeva jer Komora mišljenje donosi na temelju opsežne dokumentacije o radu liječnika.

Ističe kako će novi Pravilnik omogućiti Komori da završi postupak davanja mišljenja o tridesetak zahtjeva liječnika koji nisu mogli biti završeni jer je prethodni Pravilnik ukinut 2013. godine.

Temeljit opis iskustva u prijavama

Komora, kaže, odlučuje na temelju prethodnog mišljenja nadležnog stručnog društva Hrvatskog liječničkog zbora o radu liječnika koji je podnio zahtjev.

Podnositelj mora predočiti životopis iz kojeg su vidljiva mjesta zaposlenja u proteklih 10 godina, opis stručnog i znanstvenog rada, potvrde o stečenim znanstveno-nastavnim zvanjima (profesora ili docenta), akademskim titulama (magistra ili doktora znanosti) kao i nazivu primarijusa, popis objavljenih publikacija (iz područja uže specijalnosti za koju se traži mišljenje), popis završenih tečajeva prve kategorije u zemlji i inozemstvu na području uže specijalnosti, te potvrde o studijskim boravcima na odgovarajućim odjelima kliničkih bolnica u zemlji i inozemstvu.