Foto: Zagreb Forum

SAMO suradnja svih segmenata društva, gospodarstva, javne uprave i akademske zajednice, njihova komunikacija, ali i posljedično djelovanja mogu stvoriti novo inovativno, pametno i kreativno okruženje, glavna je poruka danas završene konferencije Zagreb Forum.

Drugi dan konferencije bavio se temama digitalne ekonomije i njezine perspektive u razvoju gradova, novim izvorima financiranja i reindustrijalizacijom gradskih zona, priopćili su organizatori.

Zagreb ima 5 komparativnih prednosti za digitalne projekte

Zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba, Sandra Švaljek osvrnula se na načine na koje Zagreb podupire razvoj digitalne ekonomije. Prema njenim riječima, identificirano je pet komparativnih prednosti Zagreba kao ulagačke lokacije za digitalne projekte: educirana i produktivna radna snaga, razmjerno niski troškovi rada, povoljna geografska pozicija, visoka kvaliteta života i za hrvatske prilike razmjerno povoljna poslovna klima. Zamjenica gradonačelnika je najavila i prvu start up konferenciju u organizaciji grada, Zagreb Connect koja će se održati 12. i 13. studenoga 2014., na Zagrebačkom velesajmu.

Velik interes sudionika je izazvala uvijek aktualna tema financiranja projekata. Uslijed globalne krize pooštreni su kriteriji te je sve teže naći izvore financiranja. Globalni izazovi promijenili su i svijest investitora pa samo financijski povrat više nije jedini kriterij. Od projekata se očekuje i određeni društveni učinak te ekološka prihvatljivost.

Novi modeli financiranja

Veliku važnost ovdje imaju i nove platforme koje potencijalnim investitorima ubrzavaju pristup informacijama i mogućnostima financiranja te savjetovanje, kao što npr. projekt Ecofunding nedavno započet u Hrvatskoj. Uz klasične izvore financiranja javljaju se i novi modeli koji se temelje na povezivanju i individualnom djelovanju građana, poput crowdfundinga i etičkog bankarstva. Iako još u povojima u Hrvatskoj, etičko bankarstvo u Europi ostvaruje godišnji rast od 15 – 20%.

Zadnja sesija konferencije bila je posvećena reindustrijalizaciji kao jednom od modela razvoja gradova koji je u posljednjih 20-ak godina u Hrvatskoj izuzetno zapostavljen. Što lokalna samouprava može napraviti po pitanju privlačenja investitora u svoje gospodarske zone predstavio je gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek.

Grad Prelog kao supješan primjer

Ovaj međimurski gradić s nešto više od 8000 stanovnika može se, baš zbog intenzivne industrijske djelatnosti na svome području, pohvaliti najnižom stopom nezaposlenosti u Hrvatskoj koja po posljednjim rezultatima iznosi manje od 4%. Prema Kolareku, maksimalno prilagođavanje lokalne uprave investitorima, kvalitetna radna snaga i prometna povezanost glavni su faktori ovog uspjeha. Pri tome su tvrtke koje rade na tom području glavni promotori grada te jedan od razloga zašto Prelog ne samo da ne mora tražiti, već ima i mogućnost selekcije potencijalnih investitora.

Zagreb Forum je u dva dana održavanja privukao više od 200 sudionika te više od 30 predavača iz Hrvatske i inozemstva. Konferencija se održala drugo godinu zaredom, a organizirana je s ciljem promocije inovativnih ideja i rješenja održivog pametnog urbanog razvoja te razmjene znanja i iskustva kroz prakse najnaprednijih regija Europske unije. Namjera organizatora je Zagreb Forum učiniti tradicionalnim okupljanjem stručnjaka koji kroz razmjenu znanja mogu kreirati nove inovativne modele razvoja, ali i postati mjesto povezivanja najboljih industrijskih rješenja, financijskih potpora i poslovnih modela.