Foto: FAH

BUNJEVCI su Hrvati, ali im ne treba diktirati kako da se izjašnjavaju, rekla je u petak na Hrvatskoj televiziji hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.

Kao gošća emisije Javna stvar na podsjećanje da se glede pitanja udžbenika na ćirilici koje su Bunjevački Hrvati u Vojvodini dobili od srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića hrvatski predsjednik Ivo Josipović upitao što je Hrvatska učinila da se ti Bunjevci koji se ne osjećaju Hrvatima počnu osjećati Hrvatima, Pusić je ustvrdila da političari ne smiju utjecati na to kako se ljudi osjećaju i koji im je identitet.

Političari trebaju biti oprezniji oko pitanja identiteta

"Ja osobno smatram da su Bunjevci Hrvati, kao što su i Zagorci Hrvati. No ne pada mi na pamet da nekom diktiram ili namećem kako će se osjećati i izjašnjavati", kazala je ministrica.

Što se udžbenika tiče, podsjetila je da je MVEP od aktualnog predsjednika srbijanske vlade u vrijeme dok je još bio potpredsjednik dobio obećanje pred kamerama da će se za Hrvate koji to žele osigurati udžbenici na hrvatskom jeziku.

"To je u svakom slučaju trebalo biti ispunjeno za ovu školsku godinu, ali još nije", rekla je Pusić, dodavši da je u MVEP zbog toga pozvana otpravnica poslova Srbije u Zagrebu i da je srbijanskom ministarstvu upućen dopis u kojem se traži objašnjenje situacije.

Hrvatska ponudila primanje ukrajinskih ranjenika

Pusić je potvrdila da je Hrvatska ponudila primanje ukrajinskih ranjenika, koji će u Hrvatsku dolaziti preko Kijeva, rekavši da postoji popis s opisom rana svakog ranjenika i da to sad procesuira hrvatsko ministarstvo zdravstva.

Na upit da ocijeni na koji će se način završiti ukrajinska kriza, Pusić je rekla da "i naša iskustva potvrđuju da se uvijek na kraju ratova sjedne za stol i da se problemi rješavaju diplomacijom".

"Hrvatska politička pozicija u ovom sukobu je apsolutno priznavanje teritorijalne cjelovitosti Ukrajine, koja se ne može dijeliti, te istodobno stajalište da treba držati otvorene kanale s Ruskom Federacijom i razgovrati u kojem god obliku je to moguće, ma kako to nekad komplicirano izgledalo", kazala je Pusić.

Glede moguće opasnosti da Rusija počne koristiti plin protiv protivnika svoje politike u Ukrajini Pusić je rekla da je Europske unija upravo izradila stres-test kartu po zemljama u odnosu na ovisnost o ruskom plinu, te da Hrvatska s obzirom na puna skladišta i sposobnost HEP-a da se prebaci na druge izvore.

Referendum donio velike promjene u Škotskoj

Glede u četvrtak održanog referenduma o Škotskoj neovisnosti ustvrdila je da "Škotska ostaje u Ujedinjenom Kraljevstvu, ali je referendum ipak donio veliku promjenu, iako ne tako veliku kao da su se Škoti odlučili za potpunu neovisnost".

"Razina autonomije koju dobivaju dodatno se povećava tako da su oni u velikoj mjeri postigli ciljeve što se samouprave tiče, iako organizacijski i politički ostaju u Velikoj Britaniji", ocijenila je Pusić.

Također je ustvrdila da je to za Europu jednostavniji ishod, jer se njime ništa ne mijenja i da je odluka Škota relevantna za ljude u svim drugim državama koji razmišljaju o referendumu o neovisnosti pojedine regije.

Granice na Balkanu ostaju gdje jesu

Na upit hoće li ovakav ishod smanjiti apetite predsjednika RS Milorada Dodika u BiH, Pusić je rekla da "ne misli da je to usporedivo".

"Mislim da bilo kakvo otvaranje pitanja o granicama na Balkanu nakon svih iskustava iz 90-ih nije tema koja bi bila na dnevnom redu. Pitanje unutarnjeg uređenja BiH jest, ali ne i mijenjanje granica", dodala je.

Islamska država je globalni problem

Islamsku državu (IS) Pusić je nazvala velikim problemom za cijeli svijet, napomenuvši da je to "brzo putujuća i prenosiva opasnost koja je ovdje našla velika financijska sredstva i jednu vrstu nefunkcionirajuće države kao svoje utočište". NATO u ovom trenutku nije u ratu, ali neke ključne članice su uključene u bombardiranje iz zraka, u ovom trenutku pitanje slanja vojnika na teren nije aktualno, ali "ja to ne bih potpuno isključila", rekla je. Sadašnja politika zemalja članica je pomoći vladi u Bagdadu i Kurdima da sami obrane svoju zemlju.

Glede nužnosti uništenja IS-a "postoji jedinstvo stajališta i nitko, pa ni potencijalni saveznici iz susjedstva, nema različitih mišljenja".

"O toj se temi razgovara i s Iranom i sa zemljama Zaljeva, osobito oko pitanja diplomatskih rješenja u smislu komunikacije koje Iran možda ima, a drugi nemaju", kazala je.

"To su ekstremisti koji sebe smatraju sunitima, ali vrlo je važno naglasiti da to zapravo nema nikakve veze s islamom. Takvo divljaštvo i okrutnost može se sakriti iza bilo koje ideologije ili religije", istaknula je.

EU razmišlja o razgovorima s Assadom

Na pitanje je li bilo oportuno tako brzo otpisati sirijskog predsjednika Bashara al-Assada koji se, iako je nesporno diktator, bori protiv džihadista IS-a i sekularno je vodio državu, Pusić je podsjetila da je prije 2,5-3 godine, kad se o tome razgovaralo, bilo sasvim drugačije vrijeme. Tad je u Siriji postojala relevantna oporba s kojom se moglo i trebalo razgovarati i trebalo ju je podržati, a ta građanska umjerene oporba sad se izgubila, ne tako da se utopila u IS-u, nego je ostala bez stvarnog utjecaja.

"U ovom trenutku se u državama članicama EU apsolutno razmišlja o razgovorima s Assadom, odnosno o potrebi da na neki način i on surađuje u borbi protiv tih ektremista", rekla je Pusić, bez dodatnih pojašnjenja.