Foto: Shutterstock

NA DANAŠNJI datum, 8. rujna, obilježava se Svjetski dan pismenosti kojega je utemeljio UNESCO još 1967. godine. Svjetski, odnosno međunarodni, dan pismenosti utemeljen je s ciljem promoviranja važnosti pismenosti, ali i osvješćivanja javnosti o problemu nepismenosti koji još uvijek pogađa veliki dio svjetskog stanovništva.

Dok čitate ovaj tekst na Zemlji je 781 milijun osoba koje to ne bi znale, odnosno koje ne znaju ni čitati ni pisati. Od toga su čak dvije trećine žene.

Najveća stopa nepismenosti je u Africi i Aziji. Država koja trenutno drži rekord u broju nepismenih stanovnika je Mali, s oko 23 posto nepismenih u ukupnom broju stanovnika. 

A kakva je situacija u Hrvatskoj?

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, nepismenost je u Hrvatskoj 1953. iznosila 16,3 posto, a u idućih osam godina smanjila se na 12,1 posto. 1991. godine broj nepismenih u Hrvatskoj dodatno je smanjen, na 3 posto. 2001. godine taj se broj gotovo prepolovio - registrirano je 69.777 nepismenih osoba, odnosno 1,8 posto stanovništva.

Prema podacima posljednjeg popisa stanovništva iz 2011. godine, u Hrvatskoj je nepismeno 30.400 osoba.

Zašto je pismenost toliko važna?

"Pismenost je ljudsko pravo, sredstvo osobne autonomije i važan čimbenik za razvoj pojedinca, ali i društva u cjelini. Pismenost omogućava iskorjenjivanje siromaštva i spolne nejednakosti", navodi se u UNESCO-voj izjavi za javnost povodom Svjetskog dana pismenosti.

Inače, nepismenost ili analfabetizam, definira se kao nepoznavanje pisma i neupućenost u vještinu čitanja i pisanja. Kriteriji prema kojima se točno određuju granice između pismenosti i nepismenosti razlikuju se od države do države. Rezolucijom iz 1958. godine UNESCO definira nepismenost kao nedostatak znanja koji osobi onemogućuje da pročita ili napiše jednostavan tekst o svakodnevnom životu.