Foto: Hina

EUROPSKA komisija objavila je imena osmero Rusa, među kojima su i neki bliski suradnici predsjednika Vladimira Putina, te triju poduzeća kojima će zamrznuti sredstva u skladu s odlukom o uvođenju sankcija zbog ruskog ponašanja u istočnoj Ukrajini.

Na popisu je Arkadij Rotenberg, dugogodišnji Putinov partner u džudu, koji je od ožujka već na američkoj 'crnoj listi'. On je predsjednik vijeća uprave banke "Sjeverni morski put".

Na udaru sankcija, piše Reuters, još su i Jurij Kovaljčuk i Nikolaj Šamalov, dvojica najvećih dioničara Ruske banke iz Sankt Peterburga koja se brzo proširila otkako se Putin 2000. preselio u Moskvu na mjesto predsjednika države, a smatraju je osobnom bankom visokih ruskih dužnosnika.

Među kažnjenim tvrtkama je i Ruska nacionalna komercijalna banka, prva ruska banka na Krimu od aneksije u ožujku.

Druga dva poduzeća su proizvođač protuzrakoplovnog naoružanja Almaz-Antej i avioprijevoznik Dobroljot koji leti iz Moskve u Simferopolj na Krimu. Dobroljot je niskobudžetna kompanija, tvrtka kći ruskoga Aeroflota, objavljeno je u službenome listu Europske unije.

Ruski mediji objavili su da je pod sankcijama i prvi zamjenik voditelja ureda predsjednika Aleksej Gromov i poslovni čovjek Konstantin Malofejev kojega Kijev sumnjiči za financiranje pobunjenika na istoku Ukrajine.

Na popisu su i prvi čovjek krimskoga ministarstva unutrašnjih poslova Sergej Abisov, predsjednik vrhovnoga vijeća samozvane Donecke narodne repubike Boris Litvinov i glasnogovornica Luganske republike Oksana Čigrina.

Napetost između Moskve i Zapada zbog ruske potpore istočnoukrajinskim pobunjenicima pojačala se otkad je 17. srpnja nad teritorijem koji drže pobunjenici srušen malezijski Boeing 777 u kojem je poginulo 298 ljudi, a Zapad tvrdi da je avion srušen ruskom raketom.

S u srijedu objavljenim popisom broj imena ljudi i kompanija na koje se odnose zabrane putovanja i odluke o zamrzavanju sredstava popeo se na 95 fizičkih i 23 pravne osobe.

G7 prijeti Rusiji novim sankcijama zbog Ukrajine

Zemlje G7 osudile su u srijedu destabilizacijsku ulogu Rusije u ukrajinskoj krizi i zaprijetile novim sankcijama ako Moskva ne promijeni stajalište.

"Rusija još može izabrati put smirivanja koji bi omogućio ukidanje sankcija", rekle su zemlje članice G7 u zajedničkom priopćenju koje je objavila Bijela kuća. "U protivnom spremni smo naplatiti Rusiji veću cijenu za njezino neprijateljstvo".

Ova izjava skupine G7 u koju ulaze Velika Britanija Francuska, Kanada, Njemačka, Italija, Japan i SAD, dolazi dan nakon novih sankcija koje su Washington i EU uveli Moskvi.

"Još jednom osuđujemo rusko nezakonito pripojenje Krima i destabilizacijske akcije na istoku Ukrajine. Te su akcije neprihvatljive i krše međunarodno pravo", poručuje G7.

"Osuđujemo tragičan napad na zrakoplov Malaysia Airlinesa u kojemu je poginulo 298 nedužnih civila. Zahtijevamo brzu, temeljitu i jasnu međunarodnu istragu koja će se neometano provesti", dodaje.

Zemlje članice G7 ocjenjuju da Moskva mora iskoristiti svoj utjecaj na proruske separatiste na istoku Ukrajine kako bi istražiteljima i OESS-ovim promatračima omogućila da u sigurnim uvjetima rade na mjestu pada zrakoplova.

Porošenko poziva parlament da podrži financiranje vojske

Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko pozvao je u četvrtak parlament da podrži zakon potreban za financiranje vojne ofenzive protiv separatista na istoku zemlje kao i zakon za potporu energetskom sektoru.

Premijer Arsenij Jacenjuk prošloga je tjedna podnio ostavku zbog odbijanja parlamenta da podrži amandmane na proračun za 2014. u prvom glasovanju, ali je moguće da će on ostati na dužnosti ako zastupnici sada odluče podržati te promjene.

"Zakoni na kojima vlada inzistira nepopularni su i teški, ali jako potrebni", rekao je Porošenko u svom pozivu parlamentu koji je prenio njegov ured.

"Odluke parlamenta danas su potrebne ne samo za financiranje vojske, iako je to pitanje broj jedan. Odluke parlamenta su potrebne kako bi omogućile da gospodarstvo, država u cijelosti, funkcionira i da se ljudi osjećaju sigurnima".

Podnoseći ostavku, Jacenjuk je upozorio da će raspuštanje koalicije imati dramatične posljedice po zemlju. Naglasio je da važni zakoni nisu izglasani, pitajući se tko će glasovati za nepopularne zakone s izborima pred vratima. Ocijenio je da je moralni i politički zločin zbog uskih političkih interesa staviti na kocku sudbinu zemlje. Jacenjuku je prekipjelo nakon blokiranja zakona o energetici i rebalansa proračuna u vezi povećanja vojnih troškova.

Parlament nije glasovao o njegovoj ostavci, ali je na dnevni red sjednice u četvrtak uvršteno izglasavanje povjerenja Jacenjuku.