Foto: Hina, Index

OD 250 radnih dana godišnje (kad se izbace vikendi i razni blagdani i praznici), saborski zastupnici ne odrade ni polovicu. Lani su tako, oni koji su se uopće odlučili pojaviti na radnom mjestu, imali svega 110 radnih dana, a u ovoj su godini, do 15. srpnja, odradili svega 68 dana i onda pohitali na dvomjesečni godišnji odmor. I sve to za prosječne mjesečne plaće od oko 17 tisuća kuna neto.

Istovremeno, prosječni hrvatski radnik, prema statistikama DZS, odradi 212 radnih dana, dok se preostalih 38 odnosi na godišnji odmor (u prosjeku 25 dana) te slobodne dane, bolovanja i porodiljne/roditeljske dopuste. Prosječna neto plaća u Hrvatskoj, prema statistici za svibanj, iznosi oko 5,5 tisuća kuna.

"Obični" radnici rade i više od 300 dana godišnje

Hrvatska realnost izgleda ovako: Rijetko koji obični hrvatski radnik ima samo 250 radnih dana godišnje jer su mu i subote (i nedjelje) nerijetko radne pa umjesto 40 odrađuje i preko 48 radnih sati tjedno, odnosno ima više od 300 radnih dana godišnje. Realniji prosjek plaća (kad se izuzme političare, visoko plaćene menadžere i direktore...) niži je od statističkog i iznosi oko 4,5 tisuća kuna.

Saborski zastupnik dnevno zaradi oko 1.850 kuna, obični radnik 180

Uzme li se u obzir godišnja neto plaća te broj odrađenih radnih dana, saborski zastupnici u prosjeku zarađuju oko 1.850 kuna po danu provedenom u Saboru (110 dana godišnje), dok obični radnik uspijeva zaraditi 10 puta manje - tek 180 kuna po odrađenom danu. Statistički prosjek nešto je ljepši pa prosječni hrvatski radnik prema statistici zarađuje oko 310 kuna dnevno.