Foto: Guliver Image/Getty Images
Video i screenshot: Telegraph.co.uk

PAPA Franjo proglasio je u nedjelju na Trgu svetoga Petra papu Ivana Pavla II. i papu Ivana XXIII. svetima u jedinstvenoj ceremoniji kanonizacije održanoj pred oko 800 tisuća tisuća vjernika iz cijelog svijeta.

"Proglašavamo svetima blaženog Ivana XXIII. i Ivana Pavla II., pribrajamo ih popisu svetih i određujemo da se u cijeloj Crkvi mogu pobožno štovati kao sveci", rekao je svečano papa Franjo uz oduševljene povike vjernika dok su zvona odjekivala čitavim Rimom.

Svečanost je započela pjevanjem crkvenih pjesama u 9,30 sati, a papa Franjo trebao pojavio se na Trgu svetog Petra u 10 sati. Oko 10.000 pripadnika policije i službi sigurnosti te posebni medicinski timovi angažirani su za ovu prigodu na ulicama Rima, a veliki dijelovi grada zatvoreni su za promet. Nakon ceremonije kanonizacije započela je misa.

Tijekom kanonizacije na oltar je donešen relikvijar s moćima Ivana XXIII. i Ivana Pavla II. Na samom početku obreda kardinal Angelo Amato, prefekt Kongregacije za proglašenje svetaca zamolio je papu Franju da proglasi svetima dvojicu papa. Papa je na to uzvratio dugom formulacijom proglašenja izrečenoj na latinskom jeziku, kojom su Ivan Pavao II. i Ivan XXIII. pribrojeni zajednici svetih.

"Novi sveci bili su odvažni ljudi koje tragedije nisu slomile"

Papa Franjo nakon toga je u homiliji na misi odao priznanje toj dvojici novih svetaca nazvavši ih "odvažnim ljudima" koji su "doživjeli tragedije,  ali ih one nisu slomile". van XXIII. i Ivan Pavao II. bili su "odvažni ljudi", "u svakoj osobi koja trpi vidjeli su Isusa", dodao je Jorge Bergoglio u kratkoj homiliji koju je održao nakon čitanja Evanđelja na latinskom i na grčkom jeziku.

Sveti Otac je u propovijedi naglasio da su dvojica papa bili sveti zbog svoje blizine čovjeku: "Svećenici, biskupi, pape XX. stoljeća upoznali su tragedije, ali ih one nisu slomile. U njima je Bog bio jači. U njima je prevladalo Božje milosrđe". "U ovoj dvojici ljudi koji su razmatrali o Kristovim ranama i bili svjedoci njegova milosrđa, prebivala je živa nada, zajedno s neopisivom i slavnom radošću", istaknuo je papa na misi nakon obreda proglašenja svetih.

Papa iz Argentine je uz to istaknuo da je "Ivan Pavao II. bio papa obitelji. Sam je jednom rekao kako bi htio da ga se ljudi spominju kao pape obitelji". Spomenuvši "prvu zajednicu vjernika u Jeruzalemu" u kojoj se "živjela bit Evanđelja, to jest ljubav i milosrđe u skromnosti i bratskoj ljubavi", papa je ocijenio da su Ivan XXIII. i Ivan Pavao II. pridonijeli "obnovi i osuvremenjavanju Crkve u skladu s njezinim izvornim oblikom", nakon Drugog vatikanskog sabora koji se održao od 1962. do 1965., koji je sazvao "dobri papa".

"U sazivanju koncila Ivan XXIII. je pokazao finu poslušnost Duhu Svetome, dao se voditi i za Crkvu je bio pastir, vođeni vođa. Bio je to njegov velik doprinos Crkvi", zaključio je.

800 tisuća ljudi na misi

U Vatikanu su 98 izaslanstava država iz cijeloga svijeta i međunarodnih organizacija, među kojima su 24 državna poglavara i monarha, od španjolskog kralja do predsjednika Zimbabvea Roberta Mugabea. Među nazočnima su i talijanski predsjednik Giorgio Napolitano te premijer Matteo Renzi, kao i hrvatski predsjednik Ivo Josipović.

Svečanoj misi je nazočilo 800.000 vjernika, izvijestio je Vatikan, prenoseći procjenu rimske policije. Petsto tisuća ljudi natiskalo se na Trgu svetog Petra i u Ulici pomirenja koja vodi do trga i u okolnim ulicama, a još oko 300.000 u gradu uz 17 golemih videozidova, rekao je glasnogovornik Svete Stolice. Na misi je sudjelovalo 850 kardinala i svećenika, a svetu pričest je dijelilo 700 svećenika.

Goleme gužve i cjelonoćne molitve

Stotine tisuća ljudi iz cijeloga svijeta preplavile su u nedjelju ujutro Trg svetoga Petra u Rimu i okolne prostore kako bi prisustvovali ceremoniji kanonizacije dvojice papa, Ivana XXIII. i Ivana Pavla II., dviju gigantskih figura Katoličke crkve 20. stoljeća. Pola kilometra duga Ulica Via de la Conciliazione koja vodi u Vatikan prekrivena je u nedjelju ujutro morem zastava, među kojima dominiraju poljske. Brojni vjernici, među kojima i veliki broj mladih, satima su čekali na jutrošnje otvaranje trga, koji je policija otvorila za vjernike u 5,30 sati.

Neki od njih, uključujući cijele obitelji, čekale su i više od 12 sati kako bi četiri sata prije početka službene ceremonije mogle ući na trg, prenose agencije. "Tu smo od jučer, od pet poslijepodne", kaže Maria Huszaluk (19), koja je sa svojom šestočlanom obitelji stigla iz Belgije kako bi nazočila proglašenju svetim najpoznatijeg sina svoje domovine Poljske. Jedna od mlađih sestara spava joj na rukama.

Neki od ljudi kazali su da bi slobodno mogli spavati na nogama s obzirom na to kolika je gužva. Dok rijeke ljudi pristižu policija povremeno propušta vjernike na pojedinim punktovima kako bi spriječila naguravanje. Među pristiglim vjernicima uočljiva je i skupina Talijana koja je doputovala iz mjesta Sotto il Monte, rodnog mjesta Ivana XXIII., noseći na glavi tamnocrvene kapice s njegovim imenom.

Vjernici koji nisu htjeli sudjelovati u gužvama na ulicama proveli su noć moleći se u rimskim crkvama koje su posebno za današnji događaj ostale cijelu noć otvorene te će gledati prijenos ceremonije na velikim ekranima postavljenim diljem grada.

Papa u miru Benedikt XVI. koncelebrira na misi

Zaplijenjeno 700.000 krivotvorenih suvenira dvojice papa

Oko 700.000 krivotvorenih suvenira s likom pape Franje i budućih svetaca Ivana XXIII. i Ivana Pavla II. zaplijenila je talijanska policija u subotu, dan prije kanonizacije dvojice papa u Vatikanu u nedjelju.

Ti bi predmeti (magneti, naljepnice, satovi, sličice) bili prodani s vidljivim nadnevkom 27. travnja po nižoj cijeni od službenih te donijeli svojim proizvođačima 3,5 milijuna eura, navodi se u policijskom priopćenju.

U okviru akcije koju je nazvala "rat protiv trgovaca u hramu", financijska policija dodaje da je u Rimu od početka godine zaplijenjeno "sedam milijuna krivotvorenih i/ili opasnih nabožnih predmeta".

Uz to su otkrivena dva mjesta na kojima su se izrađivale kutijice s krunicama pod nazivom "Misericordina" koje je papa Franjo besplatno dijelio vjernicima u rujnu. Zaplijenjeno je 1.500 kutijica koje su se po tri eura za komad trebale prodavati stotinama tisuća vjernika koji se očekuju u nedjelju.

Tko su zapravo bili spomenuta dvojica?

Čin kanonizacije tandema Ivan XXIII. i Ivan Pavao II. već je doživljena kao Franjino balansiranje i pomirba između dviju struja u Katoličkoj crkvi. Jedne liberalne čije je lice najčešće Ivan XXIII. i konzervativne Ivana Pavla II. Ivan XXIII. rođen je 25. studenog 1881. kao Angelo Giuseppe Roncalli, jedno od trinaestero djece seljačke obitelji u malom planinskom selu kod Bergama. Svećenikom postaje u 25. godini, sudjeluje u I. svjetskom ratu kao kapelan. Papa Pio XI. uključuje ga u vatikansku diplomaciju, tijekom Drugog svjetskog rata pomogao je mnogim Židovima koji su bježali od progona. Nakon godina visokih dužnosti u Vatikanu i nakon smrti Pia XII. 28. listopada 1958., nakon jedanaest krugova glasovanja, Angello Roncali postaje Ivan XXIII. Zalagao se za modernizaciju Katoličke crkve, a još za života vjernici su ga prozvali Dobri papa. Osim njega svetim će biti proglašen i Ivan Pavao II.

O njemu novije generacije znaju mnogo više. Pravim Imenom Karol Woytyla, rođen je 18. svibnja 1920. u poljskim Wadovicama. Svećenikom postaje 1946., a biskupom '58. Hrabro je propovijedao vjeru tijekom komunističkog režima. Ivan Pavao II. jedan je od najmlađih papa novijega doba; njegov pontifikat je među najduljima, a nakon nekoliko stoljeća bio je ne-Talijan na mjestu pape te prvi papa nakon više stoljeća iz jednoga slavenskog naroda. Ivan Pavao II. čvrsto je zastupao stavove zbog kojih ga je čak i dio katolika smatrao prekonzervativnim. Do posljednjeg daha pobačaj je za njega bio ubojstvo, rastava braka sklopljenog pred Bogom nije dolazila u obzir, a žena se na oltaru kao svećenica nije mogla pojaviti ni na slici. Bio je poznat po putovanjima pa je tako triput bio i u Hrvatskoj čijem je priznanju pridonio 90-ih.

Današnja je ceremonija bez presedana u povijesti Crkve, a njihova kanonizacija donijet će dodatnu popularnost papi Franji koji je od prošlogodišnjeg izbora na papinsku dužnost već osvojio naklonost ljudi diljem svijeta.

U Vatikan putuje i hrvatski predsjednik Ivo Josipović

Predsjednik Ivo Josipović danas će u Vatikanu, zajedno sa suprugom, nazočiti svečanosti kanonizacije blaženih Ivana XXIII. i Ivana Pavla II.

"Odlazak u Vatikan izraz je poštovanja prema dvije važne povijesne ličnosti, dvojice pape, od kojih je jedan izravno pomagao Hrvatskoj kad nam je bilo najteže. Isto tako, to je izraz poštovanja prema onim hrvatskim građanima i građankama koji su vjernici. I zadnje, u Vatikanu je važan događaj na kojem će biti brojni strani državnici pa će i to biti prilika da se razmijeni koja riječ s njima," izjavio je uoči puta Josipović.

Uz državnike, u Vatikanu se očekuje dolazak velikog broja hodočasnika i vjernika iz cijelog svijeta. Riječ je o jednoj od najvećih svečanosti u novijoj povijesti Katoličke crkve.

U Novom Travniku posvećen spomenik Ivanu Pavlu II.

Spomenik papi Ivanu Pavlu II. otkriven je i posvećen u nedjelju u novotravničkoj župi Presvetog trojstva u crkvi u čijim je temeljima kamen kojega je posvetio upravo taj papa koji je u Vatikanu danas proglašen svecem.

Na svečanoj misi u novotravničkoj crkvi Presvetog Trojstva kip je posvetio mons. dr. Pavo Jurišić, dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu koji je bio izaslanik apostolskog nuncija u Bosni i Hercegovini, mons. Lugija Pezzuta.

Na svetoj misiji mons. Jurišić je citirao često upućivane riječi pape Wojtyle koji je pozivao vjernike da se ne boje te da ustrajno koračaju svjedočeći vjeru u svome životu.

Tamošnji župnik don Žarko Vujica rekao je kako je postavljanje kipa papi Ivanu Pavlu II. zahvala za sve što je učinio za Hrvate katolike u BiH, ali i cijelome svijetu.

Dva i pol metra visoki kip Ivana Pavla II. djelo je akademskog kipara Zdenka Jurišića. Osim toga na jednome crkvenome vitraju dominira lik Ivana Pavla II. u čijem su okruženju hrvatski blaženici Ivan Merz i Alojzije Stepinac te sluge Božje, Petar Barbarić i Josip Štadler.