Mapa političkog rizika za 2014. pokazuje veći rizik u zemljama BRICS-a, utjecaj nestabilnosti u Ukrajini na Rusiju i bivše sovjetske republike, dok u regiji Hrvatska i susjedi nose oznaku zemalja sa srednjim i srednje visokim rizikom osjetljivosti bankarskog sektora.

 

 

Položaj Ukrajine na ljestvici političkog rizika pogoršavao se tijekom cijele prošle godine te je njezin status u jesen 2013. promijenjen iz srednje visokog u visoki rizik. Ruska aneksija Krima i pad vlade već su odgovarali definiciji zemlje s visokim političkim rizikom, ali su posljedice tih događaja zahtijevale daljnje spuštanje na ljestvici – Ukrajina je sada zemlja vrlo visokog rizika. Time u pitanje može doći volja i sposobnost države da plaća svoje dugove. Nadalje, uz nesigurnost u pogledu statusa Krima, kritične će točke izazivati i zalaganje Rusije za federalizaciju Ukrajine. Ta nestabilnost utječe i na druge bivše sovjetske republike, uključujući Armeniju, Bjelorusiju, Gruziju i Moldaviju.

 

Niže mjesto na ljestvici Rusija je zauzela prvenstveno zbog navedenih događaja. Uz to, politička napetost i fokus na geopolitička pitanja dodatno su pogoršali rizike poslovanja i deviznih plaćanja. Ruskim gospodarstvom i dalje dominira država, rast je zaustavljen, a time dolazi i do povećanja rizika političkog nasilja.

 

Status političkog rizika u Kini promijenjen je u umjereno visoki rizik zbog usporenoga gospodarskog rasta. Brazil je niže mjesto na ljestvici političkog rizika zauzeo zbog povećane uloge države u gospodarstvu, posebno u svjetlu ovogodišnjeg Svjetskog kupa i Olimpijade 2016., Indija zbog pravnih i regulatornih rizika ojačanih korupcijom i umjereno visokom razinom političkog uplitanja, a Južna Afrika zbog poteškoća sa štrajkovima.

 

 

Mapa pokazuje i rastuće razlike na Bliskom Istoku i Sjevernoj Africi. Događaji u 2013. povećali su relativnu snagu bogatijih zemalja izvoznica nafte koje su članice Vijeća za zaljevsku suradnju (GCC). Druge zemlje Sjeverne Afrike imaju manje financijskih resursa za upravljanje poremećajima te stoga i veću razinu rizika. Tri zemlje s pozitivnim pomakom na mapi za 2013. (Bahrein, Oman i UAE) zadržali su svoj profil nižeg rizika, dok je niže mjesto na ljestvici zauzeo Jordan gdje je priljev sirijskih izbjeglica pogoršao unutarnju situaciju. U subsaharskoj Africi došlo je do određenih poboljšanja, osobito u Gani i Ugandi.

 

U 2014. ukupno je šest zemalja (trinaest u 2013.) zauzelo više mjesto na ljestvici (Gana, Haiti, Laos, Filipini, Surinam i Uganda), a šesnaest zemalja (dvanaest u 2013.) niže mjesto (među kojima su i Ukrajina, Rusija, Kina, Brazil, Indija, Moldavija itd.).

 

 

Od zemalja u regiji, Hrvatska nosi oznaku rizika osjetljivosti bankarskog sektora koju ima ukupno 108 zemalja, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Srbiju. Crna Gora više nema oznake rizika neplaćanja države i prekida lanca opskrbe. Srbija više nije među ukupno 119 zemalja kojima prijeti opasnost od političkog nasilja.

 

Mapa političkog rizika mjeri rizik u 163 države i teritorija s ciljem pomaganja kompanijama da lakše procjene i analiziraju svoju izloženost riziku deviznih plaćanja, pravnom i regulatornom riziku, političkom uplitanju, političkom nasilju, neplaćanju države i prekidu lanca opskrbe.

 

"Ove su se godine politički rizici među tržištima u razvoju povećali, osobito u nekim od najvećih ekonomija. Naše kvartalne ocjene daju ažuriranu sliku o rizicima u nastajanju, čime pomažu ulagačima u brzoj reakciji na slabe bilance i boljoj zaštiti od rizika.” kazao je Paul Domjan, izvršni direktor tvrtke Roubini Country.