Foto: Hina

VLADA je donijela paket mjera za smanjenje deficita - povećavaju se trošarine, naknade teleoperaterima, smanjuju investicije u Hrvatskim cestama.

Linić: Neće biti lako

Ministar financija Slavko Linić najavljuje da neće biti lako jer se i dalje očekuju negativni trendovi, premijer Zoran Milanović podvlači crtu i zaključuje da previše trošimo, moramo stati. U smanjenje deficita Vlada je krenula 2012., smanjili su subvencije, materijalne rashode, božićnice i regrese, povećali poreze, restrukturirali javna poduzeća, nabrajao je ministar Linić. Komisija kaže da je nedovoljno pa su ponovo uzeli škare. Ciljane uštede: 1,3 milijarde kuna. "Ovo je zadnje veliko rezanje ove godine", kaže ministar Linić.

"Odnos tih dodatnih mjera je oko 50 posto na prihodovnoj strani, oko 50 posto na rashodovnoj. Na prihodovnoj, povećanje trošarina za 20 lipa po litri i motornih benzina i dizela, što bi na godišnjoj razini značilo oko 480 milijuna kuna, a 350 milijuna do kraja 2014."

Povećavaju se naknade za radijske frekvencije teleoperaterima, smanjuju subvencije Hrvatskim cestama, uskraćuju subvencije ministarstvima za gotovo 400 milijuna kuna.

Milanović: Previše trošimo, taj novac nismo zaradili

"Sveukupni učinci su ti koji po procjenama makroekonomskih projekcija bitnije ne bi trebali utjecati na potrošnju privatnih, prema tome ni trgovačkih društava ni građana, ali će imati dosta utjecaja na gospodarstvo i BDP." "Možda malo kasnimo s rezovima, ali nitko se prije nas nije s ovim uhvatio u koštac", rekao je premijer Milanović i zaključio:

"Previše trošimo, i to godinama, i taj novac moramo negdje pozajmljivati, dok ne počnemo stvarati nova radna mjesta, novi novac, novu dodanu vrijednost, svaki deficit je dugoročno neodrživ. Prema tome, poruka hrvatskoj javnosti: 'Ljudi, previše trošimo, taj novac nismo zaradili ni prije pet ni šest godina ni danas'", ističe Milanović.

Linić: Imate tržište Europske unije, izvozite

Uoči sjednice Vlade novinare je zanimalo je li rebalans predviđen za sredinu godine sve što se tiče štednje.

"S obzirom na to da je s današnjim dodatnim mjerama postignuta ušteda od 2,3 posto strukturnih mjera i da je to sad podnošljiv deficit za prvu godinu procedure prekomjernog deficita, smatram da je to to. Sada je manje više i prihodovna i rashodovna strana pod kontrolom, ali ono što i dalje treba raditi, a to je itekako važno, to je pitanje razduživanja privatnog sektora da bi privatni sektor počeo zapošljavati i aktivne mjere na restrukturiranju državnih firmi", rekao je ministar financija Slavko Linić.

Komentirao je i kakve će biti posljedice rebalansa na gospodarstvo. "Za gospodarstvo nikakvo. Za građane, da, zato što je to ipak manja kupovna moć, a onda posljedica za gospodarstvo - manja potrošnja. Ali jasna poruka gospodarstvu je - imate Europsku uniju i tržište od pola milijarde stanovnika. Prema tome, polako moramo shvaćati da je sve veći izvoz i konkurentnost u izvozu ono što se očekuje od gospodarstva", poručio je Linić.

Projekti za poduzetnike ne bi trebali biti ugroženi rezanjima, rekao je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras. "U pitanje se neće dovesti ni jedan projekt. Svi projekti će ići kako su zamišljeni. Mali neće izgubiti, mali će dobiti", naglasio je Maras.

Pusić: Moramo smanjiti deficit i omogućiti investicije

Prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić rekla je kako su odluke o rezovima u sklopu smanjenje deficita bile teške te imaju smisla samo ako se povlači i rezanje prepreka za investicije.

Pusić rekla je kako je bolje da sami odredimo gdje će se uzeti da nam poslije to ne bi morali drugi ali.

"Rezanje troškova s jedne strane i povećavanje prihoda kroz poreze i dodatne trošarine je nešto što se sada mora zaustaviti. Mi moramo smanjiti deficit jer nam inače prijeti opasnost da nam drugi određuju šta ćemo rezati, s druge strane mi moramo administraciju, funkcioniranje institucija dovesti do razine na kojoj će ljudi zaista htjeti investirati u Hrvatsku."

Zahtijeva li zbog toga izmjene Zakon o strateškim investicijama ministrica je rekla.

"Zakon o strateškim investicijama treba biti podloga za Zakon o investicijama, točka. Ne samo strateškim nego uopće. Pojednostavljenje, smanjenje prepreka i troškova za investiciju. Ima stvari koje se mogu srezati koje su danas prepreke i koje treba srezati i sada mislim da je zaista dosta."

Je li mogao više HNS-ov ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, Pusić je rekla.

"Ključna je Vlada ovdje, ne može jedan ministar u kojem god ministarstvu promijeniti investicijsku klimu u Hrvatskoj. To ima veze sa funkcioniranjem javne uprave, pravosuđa, katastra, sa dozvolama, odnosima središnje države i lokalne vlasti, uređenosti imovinsko-pravnih odnosa, znači ima veze sa cijelom vladom i iza toga Vlada mora stati i donijeti te odluke."

Hajdaš-Dončić: U Hrvatskim cestama rezovi od 250 milijuna kuna

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš-Dončić rekao je kako nije bilo problema u dogovoru s koalicijskim partnerima oko mjera deficita.

Koliko je točno zakinut sektor prometa, ministar Hajdaš-Dončić je rekao.

"250 milijuna kuna u Hrvatskim cestama. Da, bit će malo manje investicija u cestogradnji, ali iskreno govoreći i natječaji koji se provode imaju puno manju cijenu. Reći ću iskreno, za ovu godinu neki fizički obujam same novogradnje bit će isti", istaknuo je Hajdaš Dončić.

Milanović zadovoljan izvješćem Porezne uprave o zgradi za sisačku Hitnu pomoć zbog koje DORH sumnjiči županicu Marinu Lovrić Merzel

Milanović je danas na sjednici istaknuo kako je zadovoljan informacijama koje je Porezna uprava iznijela o kupnji zgrade u Sisku za potrebe Hitne medicinske pomoći, a zbog koje DORH sumnjiči županicu Marinu Lovrić Merzel da ju je preplatila. "Obrazloženje koje sam vidio dokazuje da je Porezna uprava radila svoj posao", rekao je Milanović na sjednici Vlade. "A ja kao predsjednik Vlade i ministar financija, kad je u pitanju nadzor sustava", učinili smo sve, dodao je. "Mi daljnjeg utjecaja nemamo i ne možemo imati. Dalje neka radi pravosuđe", zaključio je.

Podsjećamo, Milanović je na prošlotjednoj Vladinoj sjednici od Ministarstva financija zatražio da u najkraćem roku napravi analizu koja će pokazati je li bilo propusta u procjeni vrijednosti nekretnine koju je Sisačko-moslavačka županija za potrebe Hitne medicinske pomoći kupila od privatnog vlasnika.

Još isto popodne zamjenik ministra financija Boris Lalovac i ravnateljica Porezne uprave Nada Čavlović Smiljanec na konferenciji za novinare rekli su da je Porezna uprava u Sisku na zakonit način, sukladno svim propisima i procedurama, procijenila vrijednost zgrade te da su to potvrdile dvije revizije.

Objasnili su da se procjene vrijednosti nekretnina svakodnevno obavljaju po Pregledniku tržišnih vrijednosti koji je donijet 2011. i koji vrijedi za čitavu Hrvatsku. Upravo je po tom Pregledniku i svim važećim procedurama procijenjena i zgrada koju je županija za potrebe Hitne medicinske pomoći kupila od privatnog vlasnika, ustvrdio je Lalovac.

Promjene oko skrbništva

Vlada je danas u saborsku proceduru uputila konačne prijedloge obiteljskog i zakona o udrugama. Potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić rekla je kako su u konačnom prijedlogu obiteljskog zakona kod ostvarivanja zajedničke roditeljske skrbi pojačali mehanizme kada se donosi odluka da tu skrb vrši samo jedan roditelj.

Taj se roditelj smatra jačim u odnosu na drugog roditelja te smo uveli mehanizme - financijske sankcije kao i mogućnost promjene odluke o skrbništvu - koji manipulativnom roditelju postavljaju granice kako ne bi manipulirao preko djeteta i tako mu štetio, rekla je Opačić.

Ministar uprave Arsen Bauk kazao je kako će se zakon o udrugama odnositi i na sportske udruge, iako je u saborskoj raspravi u prvom čitanju bilo prijedloga o njihovom izuzimanju. Zakon će se odnositi na sve udruge, ali je ostavljena mogućnost da se posebnim zakonima na drugačiji način propiše postupanje s udrugama prema njihovim djelatnostima, rekao je Bauk.

Dubravka Pezelj Duliba imenovana pomoćnicom ministra zdravlja

Vlada je na zatvorenom dijelu današnje sjednice Dubravku Pezelj Duliba imenovala pomoćnicom ministra zdravlja te će na toj dužnosti upravljati radom Uprave za zaštitu zdravlja. Vlada je priopćila kako je Dubravku Pezelj Duliba imenovala i novom predsjednicom Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu, a te je dužnosti razriješila dosadašnjeg predsjednika Luku Vončinu.

Temeljem provedenog javnog natječaja, Ilija Tadića imenovan je ravnateljem Inspektorata rada, na razdoblje od pet godina. Na osobni zahtjev, dužnosti člana Sanacijskog vijeća Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice razriješen je Dujo Kovačević, a na njegovo je mjesto imenovana Nada Vrkić. Ivana Šuman razriješena je dužnosti članice Upravnog vijeća Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi, a novom članicom imenovana je Danica Kramarić. Razriješena je dosadašnja članica Upravnog vijeća Agencije za lijekove i medicinske proizvode Martina Bogut, a novom članicom imenovana je Sanja Franc. Luka Vončina razriješen je članstva u resornim radnim skupinama za provedbu mjera "Integracija pratećih službi", "Outsourcing usluga", "Objedinjena javna nabava" te dužnosti voditelja Resorne radne skupine za provedbu mjere "Masterplan bolnica".

Dužnosti članice Resorne skupine za provedbu mjere "Masterplan bolnica" razriješena je Antoaneta Bilić. Ivana Šuman imenovana je novom članicom Resorne radne skupine za provedbu mjere "Integracija pratećih službi". Vlatka Bilas imenovana je članicom Resorne radne skupine za provedbu mjere "Outsourcing usluga" te članicom Resorne radne skupine za provedbu mjere "Objedinjena javna nabava". Voditeljicom Resorne radne skupine za provedbu mjere "Masterplan bolnica" imenovana je Dubravka Pezelj Duliba, a članicom te skupine imenovana je Vlatka Bilas.

Nadzornom odboru Croatia banke predloženo je imenovanje Ivana Šverka novim članom Uprave, umjesto dosadašnje članice koja je razriješena na osobni zahtjev. Skupštini Croatia osiguranja predlaže se izbor novog člana Nadzornog odbora Josipa Tice, te imenovanje novog člana Nadzornog odbora Mladena Blaževića temeljem prava Republike Hrvatske sukladno Zakonu o trgovačkim društvima.

Vlada je priopćila i kako je odlučila deklasificirati dokumente nastalih djelovanjem prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, koji se odnose na uvođenje hrvatskog dinara i kune, kao i još neke Tuđmanove dokumente koji su označeni stupnjem tajnosti "povjerljivo" te ih je nemoguće objaviti.

Odlučila je i o implementaciji Mjere odgovora na krize Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora u Republici Hrvatskoj, no odluka je klasificirana stupnjem tajnosti "tajno" pa se odluka o određivanju nacionalnih koordinatora implementacije tih mjera i njihovim zaduženjima ne može objaviti. Usvojen je Pregled zakonskih i podzakonskih prijedloga kojima Republika Hrvatska preuzima pravnu stečevinu Europske unije za 2014. godinu.