Foto: Wikipedia

NEKADAŠNJI slovenski predsjednik Milan Kučan tvrdi da nema nikakve veze s djelovanjem bivše slovenske službe državne sigurnosti (Udbe) koja se u vrijeme bivše Jugoslavije u inozemstvu obračunavala s političkom emigracijom.

Dugogodišnji slovenski predsjednik reagirao je na sastanak parlamentarne komisije za peticije i ljudska prava koja je prošli petak raspravljala o kršenju ljudskih prava koje su počinili pripadnici Udbe 70-ih godina prošlog stoljeća. Kučan je u ponedjeljak zanijekao tvrdnju koja ga je posredno povezivala s likvidacijom Stjepana Crnogorca, studenta teologije koji je 1972. godine otet u Salzburgu.

Istraživač starih arhiva i publicist Roman Leljak, te parlamentarna zastupnica Janšine Slovenske demokratske stranke (SDS) Eva Irgl tvrde da je Kučan bio nazočan na sjednici vodstva slovenskih komunista 13. srpnja 1972. godine, da se na toj sjednici razgovaralo o obračunu s emigracijom, a Leljak tvrdi da su stvari povezane jer se to događalo dva tjedna prije nego što je Crnogorac (otet u Austriji i doveden na tajno saslušanje u Ljubljanu) likvidiran bez ikakva suđenja.

Kučan je u ponedjeljak komisiji za peticije i ljudska prava dostavio arhivski primjerak dnevnog reda i stenograma spomenutog partijskog sastanka iz kojega se može zaključiti da o emigrantu Crnogorcu tom prilikom nije bilo govora.

"Ni na toj sjednici, a niti na bilo kojoj drugoj na kojoj sam ja sudjelovao, nikad nije bilo riječi o planiranim likvidacijama političkih protivnika", ustvrdio je Kučan u dopisu komisiji.

Spomenuta je partijska sjednica po Kučanovim riječima bila namijenjena sistemskim smjernicama za rad službe sigurnosti, pri čemu se on zalagao za zakonitost njena rada, a uz to se raspravljalo i informaciji tadašnjeg jugoslavenskog partijskog vrha vezanoj na događaje u BiH, odnosno upad tzv. bugojanske terorističke skupine.

Na sjednicu komisije za peticije i ljudska prava koja je u petak razmatrala pitanje djelovanje nekadašnje slovenske Udbe, bili su pozvani Kučan i nekadašnji načelnik slovenske službe državne sigurnosti Janez Zemljarič, kako bi pojasnili svoja saznanja o kršenju ljudskih prava iz tog vremena, ali se ni jedan ni drugi nisu odazvali.