Foto: Science and Society Synergy Institute

ANALIZA podataka prikupljenih projektom vizualizacije podataka o Hrvatskoj - HRstat, već sada pokazuje zanimljive trendove, ističu autori priloga dr. Dejan Vinković i dr. Dunja Potočnik.

U ovom kratkom pregledu prezentiramo glasove ZA i PROTIV na mapi Hrvatske u kombinaciji s izlaznošću, te ovisnosti glasova i izlaznosti o obrazovanju, veličini naselja i religioznosti.
Donja mapa pokazuje udio glasova ZA u ovisnosti o izlaznosti. Intenzitet boja na mapi ovisi o jačini korelacije, pri čemu su općine i gradovi s malom izlaznošću obojani blijedom bojom, gotovo bijelom, dok su lokalne jedinice s većom izlaznošću obojane intenzivnom bojom.

Sljedeća mapa prikazuje udio glasova PROTIV na isti način kao i prethodna - s intezitetom boje kao mjerilom izlaznosti. Na taj su način općine s malom izlaznošću, a ujedno velikim postotkom PROTIV slabije vizualno izražene. Ostaju zorno uočljive samo općine i gradovi u kojima su glasovi PROTIV bili popraćeni i relativno značajnom izlaznošću. Mapa izlaznosti dostupna je na interaktivnom portalu HRstat.

Zanimljivo je pogledati i kako se stavovi glasača mijenjaju s veličinom naselja. Histogram dolje prikazuje biračko tijelo podijeljeno u 5 skupina, ovisno o veličini naselja u kojem žive. Za svaku od tih 5 grupa prikazana je izlaznost i udio glasova ZA. Može se jasno uočiti pad podrške opciji ZA s veličinom naselja, ali i rast izlaznosti.

Slična situacija vrijedi i ako se analizira obrazovna struktura biračkog tijela. Na ovoj slici dolje su birači grupirani u 5 skupina po udjelu birača s visokom ili višom razinom obrazovanja u općini ili gradu. Uočava se trend pada glasova ZA i rasta izlaznosti s povećanjem udjela visokoobraozvanosti lokalne sredine. Poveznica s prethodnom slikom je u tome što je udio visokoobrazovanih u djelomičnoj korelaciji i s veličinom naselja. Drugim riječima, veća izlaznost povezana je s većim naseljima u kojima u većoj mjeri nego u manjim naseljima obitavaju visokoobrazovani građani.

Zanimljivo pitanje je i kako svjetonazor po pitanju definicije braka korelira s političkim i religijskim stavovima birača. Tako je na grafu dolje prikazan udio glasova PROTIV u odnosu na udio glasova za tzv. “kukuriku” koaliciju na izborima 2011. Uočljiv je vrlo jasan trend rasta glasova PROTIV s rastom glasova za koaliciju, ali treba primijetiti da je “preslikavanje” glasova samo djelomično - udio glasova PROTIV manji je od udjela glasova za koaliciju, što znači da je vjerojatno i dio glasača “kukuriku” koalicije odabrao opciju ZA na referendumu.

Uz to, posebno je zanimljivo na slici dolje pogledati udio glasova PROTIV u odnosu na udio ne-religijskog korpusa birača po općinama i gradovima. Veličina točaka pokazuje izlaznost (veći kružić simbolizira i veću izlaznost na referendum). Pod ne-religijskim stavom misli se na skeptike, agnostike, ateiste i nevjernike, a podaci su iz popisa stanovništva 2011. Crvenom točkom označen je i sveukupni podatak za Hrvatsku. Trend je vrlo jasan: porast udjela ne-religijskog stanovništva povećava i udio glasova PROTIV. Po pitanu ovog referenduma ispada da je prijelomna točka kada se dosegne oko 10% takvog stanovništva, jer u tom trenutku se postiže i oko 50% glasova PROTIV. To implicira kako će vjerojatno i na nacionalnoj razini doći do promjene stava po pitanju definicije braka u trenutku kada i udio skeptika, agnostika, ateista i nevjernika u biračkom tijelu Hrvatske dosegne oko 10%.