Zajednička poljoprivredna politika najvažniji je dio europskog proračuna i sve one velike polemike koje su u Bruxellesu vode, najčešće su zbog raspodjele upravo tog dijela kolača. Gotovo polovica tog ogromnog, 960 milijardi eura teškog budžeta, odvaja se za poljoprivredu i ruralni razvoj. Ovaj posljednji, teško mukom u veljači dogovoren proračun, povećan je jednim dijelom kako bi iz njega potporu mogli dobivati i hrvatski farmeri. Što će im se promijeniti od 1. srpnja?

 

"Onaj gro novca koji oni dobivaju, a to je potpora dohotku kroz izravna plaćanja, se ne mijenja. Dakle unatrag zadnje tri godine poljoprivrednici podnose jedinstven zahtjev za potporu. Prije ste imali 200 različitih vrsta potpora koje su se podnosile u različitim terminima, na različitim obrascima. Danas imate potporu po hektaru zemlje, a državu ne zanima što na njoj raste", pojašnjava Leticija Hrenković iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, koja je dobila akreditaciju za rad s financijskim sredstvima iz europskog fonda za jamstva u poljoprivredi. Osim iz ovog, za poljoprivrednike je osiguran novac i iz drugog EU fonda, onog za ruralni razvoj.

 

"Sredstva iz tog fonda se dodjeljuju na principu natječaja, znači isti princip kao i u dodjeli pretpristupnih sredstava za IPARD program koji se provodimo zadnjih nekoliko godina".

 

Taj financijski plan na razini unije još nije donesen, a Hrvatska će ga koristiti od 2014. godine. Iz Agenciju pozivaju poljoprivrednike da se jave i iskoriste poticaje. Prijave se podnose od 1.ožujka do 15. svibnja. Jesu li naši seljaci na toj razini da bez pomoći na internetu ispunjavaju ove formulare?

 

"Neki jesu, neki ne. Otprilike četvrtina, od ukupno 100 tisuća korisnika poljoprivrednih potpora, je u stanju samostalno popuniti zahtjev. Svim drugima, znamo da ih je puno, u suradnji sa svoje dvije partnerske institucije pomažemo ispuniti taj zahtjev", kaže Hrenković. Na više od 90 lokacija diljem zemlje poljoprivrednicima je na raspolaganju 300 djelatnika nadležnih Agnecija.