Foto: AFP

SRPSKI ministar pravosuđa Nikola Selaković u Haagu se susreo s Glavnim tužiteljem Sergeom Brammertzom te predsjednikom Tribunala Theodorom Meronom. Sutra će posjetiti sve srpske državljane u pritvorskoj jedinici Tribunala, uključujući Radovana Karadžića i Ratka Mladića.

"Od Brammertza sam dobio uvjeravanja da će učiniti sve što je u moći Tužiteljstva da dođe do revizije slučaja Gotovina - Markač", izjavio je Selaković Tanjugu nakon sastanka s Glavnim tužiteljem. Brammertzu je prenio, kako je rekao, "opći dojam nezadovoljstva" u Srbiji ne samo zbog hrvatskih generala, već i zbog oslobađajuće presude Ramushu Haradinaju.

Jedino Šešelja preskače?

Selaković će sutra posjetiti i srpske državljane u pritvorskoj jedinici u Scheveningenu i razgovarati s njima. To je prvi put da će jedan ministar Srbije posjetiti haške pritvorenike. Razgovarat će tako s Ratkom Mladićem i Radovanom Karadžićem, Dragoljubom Ojdanićem, Radovanom Đorđevićem, Zdravkom Tolimirom, Vinkom Pandurevićem, Vlastimirom Đorđevićem, Nikolom Šainovićem, Sretenom Lukićem, Nebojšom Pavkovićem, Vladimirom Lazarevićem i Frankom Simatovićem, dok jedino posjet Vojislavu Šešelju nije najavljen.

Brammertz nikako da se pomiri s presudom?

Ova Selakovićeva najava kako mu je Brammertz obećao da će da će učiniti sve što je u moći Tužiteljstva da dođe do revizije slučaja Gotovina - Markač, samo je jedan u nizu upitnih komentara glavnog haškog tužitelja na tu temu.

Glavni haaški tužitelj Serge Brammertz početkom godine je u intervjuu za beogradske Novosti rekao kako su dokazi, sažeti na 1.300 stranica, bili dovoljni da se jednoglasno osude hrvatski generali Ante Gotovina i Mladen Markač, ali su trojica od petorice sudaca to vidjela drugačije. Naveo je i kako razumije emotivne reakcije u Srbiji pogotovo jer nema sumnje da su zločini počinjeni tijekom događaja na koje se presuda odnosi. Smatra da je tužiteljstvo tijekom cijelog žalbenog postupka u predmetu Gotovina objasnilo zašto smatra da ima dovoljno dokaza kako bi se potvrdila jednoglasna prvostupanjska presuda Sudskog vijeća.

"Činjenica da je žalbenu presudu donio minimalan broj sudaca koji je potreban za većinu i da je ona praćena jakim izdvojenim mišljenjima, vjerojatno je doprinijela negativnoj percepciji kod mnogih u Srbiji", rekao je Brammertz koji smatra da međunarodna pravda nije pokazala slabost.

Na pitanje zašto se sada oglasio jer obično ne komentira presude, Brammertz je odgovorio da je prvo htio uvažiti patnje žrtava. "Stvarnost je takva da su zločini počinjeni i u očima žrtava i njihovih obitelji pravda nije zadovoljena. Osim toga, okolnosti ove presude, posebno oštar ton i sadržaj dvaju izdvojenih mišljenja, su neobični. Na kraju, htio sam dati potporu domaćem pravosuđu da nastavi istrage i procesuiranje zločina prije i nakon akcije Oluja, te im naglasiti da smo spremni pomoći tako što ćemo im ustupiti informacije iz naših baza podataka", rekao je Brammertz.