Foto: AFP

EURO je jutros opet "plesao" oko najniže točke u odnosu na dolar u zadnje dvije godine, ponajprije zbog lošeg razvoja situacije u Španjolskoj, čiji se troškovi zaduživanja sustavno povećavaju.

Tako je euro jutros vrijedio 1,2535 dolara, što je neznatno više od prošlotjedne razine od 1,2495 koja predstavlja najnižu vrijednost u odnosu na američku valutu u zadnjih dvije godine. Euro je najveći "napredak" ostvario jučer, nakon što su predizborne ankete u Grčkoj pokazale da najveću popularnost među građanima uživa Nova demokracija, koja podržava mjere štednje, provođenje bailout programa i ostanak u eurozoni.

Španjolski bankarski sektor je rupa bez dna

Međutim, pravi izvor zabrinutosti predstavlja rast prinosa na španjolske obveznice, izazvan problemima u španjolskom bankarskom sektoru. Desetogodišnje španjolske obveznice nose prinos veći od 6,5 posto, a razina od 7 posto smatra se neodrživom, jer su nakon te točke tri europske zemlje bile primorane tražiti bailout. Kada bi to bio slučaj i sa Španjolskom, eurozona bi se našla pred najvećim izazovom ikad.

"Iako se pesimizam zbog Grčke polako smanjuje, brige zbog Španjolske izrazito rastu, a tržište samo čeka hoće li prinosi prijeći preko sedam posto", kazao je za Reuters Masafumi Yamamoto iz Barclaysa. Problem je nastao zbog Bankie, četvrte najveće španjolske banke, koja treba novu financijsku injekciju od 19 milijardi eura, samo nekoliko tjedana nakon što je država već u nju usula 4,5 milijardi kako bi je spasila i pritom je nacionalizirala.

Irsko "ne" označilo bi psihološki udarac za euro

Premijer Rajoy jučer je kazao kako neće tražiti vanjsku pomoć da bi oživio španjolski bankarski sektor, iako je ranije preklinjao ECB da ponovno pokrene programe povećanja likvidnosti, koji su prošle godine smanjili troškove zaduživanja za Španjolsku. "Tržište smatra kako će Španjolska biti stjerana u kut bez vanjske pomoći", rekao je za Reuters Katsunori Kitakura iz Sumitomo Mitsui Trust Banka.

Određeni rizik za euro, ponajprije u psihološkom smislu, predstavlja i predstojeći referendum o fiskalnom paktu u Irskoj. Iako bi se i bez irskog učešća pakt i dalje mogao ratificirati, irsko "ne" na referendumu poslalo bi čvrstu poruku da nešto nije u redu s općom strategijom koju je Bruxelles osmislio za prevladavanje krize. Međutim, ankete sugeriraju kako će Irci ipak podržati fiskalni pakt.