Foto: Arhiva

RURALNI turizam i održivi razvoj glavna je tema 3. međunarodnog kongresa o kontinentalnom turizmu koji se do subote održava u Osijeku. Sve je počelo okruglim stolom o trenutnom položaju ove turističke grane u Hrvatskoj, ali i razmjenom europskih i susjednih iskustava. Zaključak je da bi bilo dobro potpisati protokole o suradnji.

Svega pet posto ukupnog turističkog prometa odlazi na ruralni turizam, a zamjenik ministra turizma Oleg Valjalo kaže da je u izradi strategija do 2020. godine, koja će posebnu pozornost posvetiti upravo kontinentu. "To je dokument koji bi trebao pokazati u kojem smjeru Hrvatska treba krenuti, prije svega, imajući u vidu održivi razvoj. Druga važna stvar vezana uz tu strategiju je da je ona temelj za povlačenje sredstava iz europskih fondova. Ruralni turizam će svakako biti jedna od bitnijih stvari u strategiji razvoja hrvatskog turizma. Naravno, ne možemo očekivati da će se ruralni turizam preko noći podići na onaj nivo koji svi očekujemo, ali, naravno Ministarstvo turizma je shvatilo i prepoznalo značaj ruralnog turizma u podizanju konkurentnosti Hrvatske", rekao je Valjalo.

Ovogodišnji fond bespovratnih sredstava Ministarstva turizma ima 32 milijuna kuna, a svi se nadaju da će većina tog novca biti uložena u razvoj ruralnog turizma. Glavni problem hrvatskog turizma, naglašava predsjednik saborskog Odbora za turizam, Goran Beus-Richembergh, njegova je ovisnost o ljetnoj sezoni. "Upravo zbog toga što se mnoštvo turističke ponude i turističkih proizvoda, formira i nudi upravo u onim zonama koje izravno ovise o ljetnim mjesecima. Ruralni turizam kao jedan koncept, prostor je u kojem se može učiniti mnogo više i mnogo kvalitetnije i uključiti velik broj ljudi u turizam, kao jednu opću djelatnost", istaknuo je Beus-Richembergh.