Foto: Davor Pongračić / Cropix

IAKO u obiteljskim tvrtkama radi oko polovina zaposlenih u Hrvatskoj, njihov točan broj i doprinos BDP-u nije poznat.

Dok su se zemlje EU, primjerice, odrekle poreza na nasljeđivanje obiteljskog biznisa, njegovu važnost za domaće gospodarstvo Hrvatska tek treba osvijestiti, zaključili su sudionici konferencije o budućnosti obiteljskih tvrtki održane u Zagrebu.

U svijetu od 70 do 90 posto BDP-a stvaraju obiteljski biznisi

Koliko obiteljskih firmi danas posluje u Hrvatskoj, ne znamo jer nema statističkog praćenja. To bi se uskoro trebalo promijeniti prihvaćanjem europske definicije obiteljskog biznisa.

Do tada, obiteljska poduzeća ne bi trebalo poistovjećivati sa srednjim i malim tvrtkama, upozorila je Slavica Singer, voditeljica UNESCO-ve katedre za poduzetništvo osječkog Ekonomskog fakulteta. I otkrila zašto je obiteljski biznis važan za nacionalno gospodarstvo. "Globalno se procjenjuje u svijetu da 70 do 90 posto BDP-a stvaraju obiteljski biznisi", pojašnjava Singer.

"U recesiji su otporniji"

Svjestan ove činjenice je i ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras. Sudeći prema brojnim inicijativama, vjeruje da je pred obiteljskim poduzećima u Hrvatskoj dobra budućnost.

"Obiteljske tvrtke su specifične, nastaju iz poduzetnika koji su povezani. U uvjetima recesije dosta su otpornije od drugih tvrtki zbog toga što su ljudi spremni radi tradicije izdržati teške trenutke da bi taj posao opstao", kaže Maras.

Za sve to je potrebno vrijeme, a na državi je da cijelom gospodarstvu, pa tako i obiteljskim tvrtkama stvori prilike za rast pokretanjem investicijskog ciklusa, kaže Maras. I otkriva konkretne mjere u ovoj godini.

Direktori imaju 10 posto niže plaće

"Mogu očekivati konkurentnije okružje jer je država išla u porezno rasterećenje. Mogu očekivati investicijski ciklus od 2,4 milijarde eura i mogu očekivati potpore države, bespovratne grantove koji idu preko Ministarstva poduzetništva u iznosu od 376 milijuna kuna", objašnjava Maras.

A u očekivanju boljih investicijskih uvjeta, obiteljska poduzeća i dalje će ustrajati na, za hrvatske prilike prilično neuobičajenoj filozofiji upravljanja.

"Recimo direktori u obiteljskim firmama zarađuju u prosjeku 10 posto manje nego direktori u neobiteljskim firmama", ističe Singer. No to je tek jedan od poteza kojima su, zaključuje profesorica Singer, poduzetne obitelji uspjele bezbolnije ploviti u recesiji.