Foto: Dragan Matić / Cropix

PREDSJEDNIK Hrvatskih laburista i saborski zastupnik Dragutin Lesar smatra kako se izvršna vlast sramotno ponaša u slučaju isplate plaća u bonovima, jer su odgovornost za kažnjavanje počeli prebacivati sa jedne institucije na drugu.

"Javno je objavljeno da su radnici Diokija dobili plaće u Konzumovim bonovima pa bi sada država po zakonu trebala kazniti te tvrtke i odgovorne osobe u njima", kazao je za Index Lesar koji je oko ove teme poslao upite Državnom inspektoratu i Visokom prekršajnom sudu te ih je, uz objašnjenje Ministarstva financija da Državni inspektorat određuje odnose između poslodavaca i radnika, objavio na svojem blogu.

Traže odgovore od Državnog inspektorata i Visokog trgovačkog suda

Laburisti od Državnog inspektorata traže podatke o broju prijava zbog prekršaja iz članka 28. Zakona o čeku, odnosno da im hitno dostave podatke o tome koliko prekršajnih prijava su inspektori rada u toku 2011. godine podnijeli protiv pravnih osoba i odgovornih osoba u pravnim osobama za prekršaje iz članka 28. Zakona o čeku.

Od Visokog prekršajnog suda traže podatke o broju i iznosima sankcija za prekršaj iz članka 28. Zakona o čeku, odnosno da nam hitno dostave podatke o tome koliko je prekršajnih sankcija u kalendarskoj godini 2011. izrečeno temeljem članka 27. Zakona o čeku, a u vezi prekršaja iz članka 28. istog Zakona za pravne osobe, odgovorne osobe u pravnim osobama te podatke o broju sankcija i visini novčane kazne izrečene za svaki pojedini slučaj.

"Radnicima je plaća bila isplaćena i u čarapama"

Predsjednik Hrvatskih laburista nam je kazao da prvo moraju prikupiti podatke koliko je takvih slučajeva i kako se sankcioniraju. "Ako će se plaće isplaćivati u bonovima, onda je jedino rješenje da Vlada donese uredbu da se u bonovima mogu plaćati i porezi, doprinosi i sve druge stvari", kazao nam je Lesar te dodao da znaju za slučaj da je plaća radnicima bila isplaćena u čarapama.

"Poslodavci radnike ucjenjuju da potpisuju izjave da su plaće dobili u bonovima te se time brane kada dođu inspektori", kazao je Lesar te dodao kako takvih slučajeva ima po cijeloj Hrvatskoj te od vlasti traže da reagira na njih.

"Kuna, euro, švicarac, dolar... bon"

U novom postu postu na svom blogu, intrigantnog naslova "Kuna, euro, švicarac, dolar... bon", Lesar podsjeća na ključne stavke Članka 84. Zakona o radu, i opet napominje kako se "plaće moraju isplaćivati u novcu, a u Hrvatskoj je sredstvo plaćanja kuna". "Osim ako imate kredit kod stranih bankara. Njima je dopušteno da koriste švicarce, eure, dolare..", dodaje Lesar.

Podsjeća kako je do kraja 2011. članak Kaznenog zakona glasio: Tko uskrati ili ograniči građaninu pravo na rad, slobodu rada, slobodni izbor zvanja ili zaposlenja, dostupnost radnog mjesta i dužnosti svakome pod jednakim uvjetima, pravo na zaradu, zakonom određeno radno vrijeme i odmor, prava iz socijalnog ili mirovinskog osiguranja, prava na posebnu zaštitu određenih skupina radnika, prava iz nezaposlenosti, prava u svezi s porodom, materinstvom i njegom djece ili druga prava iz rada što su utvrđena zakonom ili kolektivnim ugovorom, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
Nadalje navodi kako od početka ove godine Kazneni zakon propisuje:

Članak 132.

(1) Tko ne isplati dio ili cijelu plaću jednom ili više radnika, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko ne daje podatke ili daje netočne podatke za određivanje plaće i na taj način je ne isplaćuje ili isplaćuje djelomično.

(3) Nema kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka kada je do neisplate došlo zbog nemogućnosti raspolaganja financijskim sredstvima na računu poslodavca ili nedostatka financijskih sredstava na računu poslodavca koji nisu nastali s ciljem izbjegavanja isplate plaće.

(4) Ako počinitelj iz stavka 1. ovoga članka naknadno uplati zaostale plaće, može se osloboditi kazne.

(5) Pod plaćom se u smislu ovoga članka podrazumijeva osnovna plaća i sva druga davanja u novcu ili u naravi koju radnik prima po osnovi rada, u bruto iznosu što uključuje i doprinose iz plaće i na plaću prema posebnom propisu.

Čakovečko državno odvjetništvo odbacilo kaznenu prijavu protiv poslodavca koji je radnicima plaću davao u bonovima

"I ako ste sada pomislili da je neisplata plaća ili isplata plaća u bonovima ili robi kazneno djelo, gadno ste se prevarili. Da bi po staroj odredbi iz članka 114. Kaznenog zakona neisplata plaća bila kazneno djelo trebalo je dokazivati da poslodavac plaću nije isplatio u namjeri, imao je novaca ali eto, nije htio isplatiti plaću", komentira Lesar.

"A što je sa isplatom plaće u bonovima? Ni to nije kazneno djelo prema shvaćanju državnih odvjetništva u Hrvatskoj.

Dokaz da je tome tako neka posluži rješenje Općinskog državnog odvjetništva u Čakovcu koji je odbacio kaznenu prijavu protiv odgovornih osoba u poduzeću koje je svojim radnicima isplaćivalo plaće u bonovima", sugerira Lesar na svom blogu, za kraj naglasivši kako ni primjenom novog članka 132.  Kaznenog zakona isplata plaća u bonovima neće biti kazneno djelo.