Foto: Arhiva

"NITI jedna osoba još nije osuđena za kazneno djelo ratnih zločina za vrijeme i nakon Oluje", priznala je Davorka Radalj, savjetnica u DORH-ovom Odsjeku za ratne zločine, na tribini koju su organizirali Documenta i Građanski odbor za ljudska prava.

Radalj je na tribini pod nazivom "Procesuiranje ratnih zločina u Hrvatskoj" kazala da DORH provodi kriminalistička istraživanja u 24 slučaja ratnih zločina u kojima je stradalo 156 osoba. Počinitelji ovih zločina i dalje su nepoznati. Dodala je da je ukupno evidentirano 47 ubojstava, od čega je zbog ubojstva 21 osobe procesuirano 33 počinitelja. Za navedena je ubojstva osuđeno 14 osoba.

No, znatna je razlika između kaznenog djela ubojstva i kaznenog djela ratnih zločina, o čemu je na tribini govorila i zamjenica Mladena Bajića Jasmina Dolmagić, koja je obećala da će proučiti dokumentaciju koju je jučer izložio Hrvatski helsinški odbor. Brojke HHO-a se, naime, drastično razilaze s DORH-ovom statistikom, a Dolmagić to objašnjava tvrdnjom da iz dokumentacije HHO-a nije jasno u kojim se slučajevima radi o zločinima ubojstava, pljačke i slično, a u kojim je slučajevima riječ o ratnom zločinu, "koji je složeno kazneno djelo".

Neefikasno pravosuđe

Dolmagić je također otkrila kako nije podignuta niti jedna prijava protiv pripadnika Hrvatske vojske ili Specijalne policije. No, usprkos tome naglašava kako DORH ne tvrdi da za vrijeme Oluje i nakon nje nije bilo ratnih zločina. Samo da ih oni nisu uspjeli razotkriti. Voditeljica Documente Vesna Teršelič u ovom je slučaju djelomično stala na stranu DORH-a, objasnivši kako nije lako procesuirati zločine koji su se događali i prije 20 godina jer su mnogi očevici preminuli ili se slabije sjećaju tih događaja.

No, Teršelič svejedno upozorava da pravosuđe nije bilo dovoljno učinkovito u razrješavanju ratnih zločina u Hrvatskoj. "Vrhovni sud jako često osporava prvostupanjske presude i vraća slučajeve na novo suđenje", kazala je Teršelič. Voditeljica Documente također je naglasila da bi svi podaci o ratnim zločinima i njihovom procesuiranju trebali biti na jednom mjestu dostupni hrvatskoj javnosti.

"Domazet Lošo je trebao biti optužen za Medački džep"

Konkretne informacije o mnogim i dalje aktualnim slučajevima od predstavnika DORH-a bilo je nemoguće dobiti. Pravdali su se tajnošću postupaka, koji i dalje traju. Tako je bilo i kad je Dolmagić upitana za slučaj Medačkog džepa, odnosno hoće li zbog tih zločina biti pokrenut proces protiv admirala Davora Domazeta Loše, koji je u pravomoćnoj presudi Mirku Norcu i Rahimu Ademiju označen kao zapovjednik te akcije.

"Kriminalistička obrada u tom slučaju i dalje traje", kazala je Dolmagić. No, puno otvorenija bila je Teršelič, koja nimalo ne dvoji da je Domazetu Loši mjesto na optuženičkoj klupi. "Admiral Domazet Lošo već je odavno trebao biti optužen za zločine u Medačkom džepu. U presudi Ademiju i Norcu jasno stoji da je on zapovijedao tom akcijom, i to prema instrukcijama Janka Bobetka", kazala je Teršelič.