Tekst: I.M. / P.V.
Foto: Nikša Stipaničev/Cropix; Arhiva

OVOG se vikenda obilježava druga godišnjica najveće tragedije hrvatskog vatrogastva - požara na Velikom Kornatu u kojem su poginula dvanaestorica vatrogasaca. Danas, na dan tragedije, obitelji i prijatelji stradalih, kao i predstavnici državnog vrha, zaputili su se na mjesto nesreće.

Uoči odlaska na Kornat, u Šibeniku su u znak sjećanja na poginule vatrogasce iz šibenske Javne vatrogasne postrojbe - Marinka Kneževića, Dinu Klarića, Ivana Marinovića i Ivicu Crvelina, na spomen ploču obitelji i predstavnici gradske vlasti položili vijence i zapalili svijeće.

S početkom u 12 sati je u crkvi Gospe od Tarca na otoku Kornatu odslužena misa zadušnica, nakon koje su na mjestu stradavanja vatrogasaca položeni vijenci i zapaljene svijeće.

Na komemoraciji na Kornatu je u ime predsjednika Stjepana Mesića bio nazočan njegov savjetnik za društvene i humanitarne djelatnosti Borislav Vučković, a kao izaslanici Vlade su poslani ministri Božidar Kalmeta i Tomislav Karamarko.

Godišnjica će 31. kolovoza biti obilježena mimohodom sjećanja u Vodicama, a misa zadušnica za poginule vatrogasce će se služiti i u mjesnoj crkvi u Tisnom.

Jadranka Kosor nije došla na Kornat jer je boli koljeno

Prijatelji i rodbina stradalih vatrogasaca podno Velog vrha na Kornatu položili su danas cvijeće i oplakivali smrt 12-orice heroja koji su izgubili život gaseći vatru na otoku na kojem nema ničeg - osim trave. Jadranka Kosor nije im se pridružila, a mnogi će reći da je željela izbjeći susret s obiteljima stradalih i neugodna pitanja o uzrocima nesreće s obzirom da stručnom vještačenju koje je zaključilo da je došlo do bizarne nesreće, eruptivnog požara, malo tko vjeruje.

No, Božidar Kalmeta izostanak premijerke drugačije je objasnio. "Premijerka ima problema s koljenom i razlozi njenog nedolaska isključivo su zdravstvene prirode. Ovo bi za nju bio prenaporan uspon jer jako teško hoda", kaže Kalmeta koji tvrdi da obitelji stradali nisu zamjerili Jadranki Kosor što danas nije došla na Kornat.

Kalmeta se dugo zadržao u razgovoru s Joškom Klarićem, ocem poginulog zapovjednika akcije gašenja, koji mu je pričao kako ne vjeruje u priču eruptivnom požaru. "Ja sam siguran, a za to imam i dokaze, da je uzrok natopljenost područja velikom količinom goriva iz helikoptera i to ću dokazati na sudu", pričao je Klarić, iako je Tomislav Karamarko uvjeravao sve prisutne da ne postoje nikakve indicije koje bi ukazivale na zataškavanje istine.

"Heroji se nikad ne zaboravljaju"

Podsjetimo, 30. kolovoza 2007. godine, nešto iza 11 sati, na Velikom Kornatu je, zbog odbačenog opuška, buknuo požar, koji se proširio po otoku. Vatrogasci, njih 23, su na požarište stigli oko 12.30 sati. Oko 14 sati, zapovjednik požarišta Dino Klarić je naredio da ga se s 12-oricom kolega helikopterom prebaci na, kako se kasnije pokazalo, kobnu lokaciju.

Nešto iza 17 sati, vatra je opkolila vatrogasce. Šestorica vatrogasaca su poginula na mjestu nesreće. Bili su to 33-godišnji Dino Klarić, 52-godišnji Ivica Crvelin, 37-godišnji Ivan Marinović, 17-godišnji Marko Stančić, 19-godišnji Gabrijel Skočić te 19-godišnji Hrvoje Strikoman. Njihovi kolege su, u teškom stanju, prevezeni na kopno. Dvojica vatrogasaca su zadržana na liječenju u Općoj bolnici Zadar, odakle su kasnije premješteni u KBC Split, dok su petorica, u kritičnom stanju, prevezeni u zagrebačke bolnice - KB Dubrava i Kliniku za Traumatologiju. Ondje se narednih dana vodila bitka za njihov život.

1. rujna je u Klinici za Traumatologiju preminuo sedmi vatrogasac, 24-godišnji Ante Crvelin. Dva dana kasnije, 3. rujna, u istoj je bolnici preminuo 23-godišnji Tomislav Crvelin. 19-godišnji Josip Lučić je preminuo u KB Dubrava, 5. rujna. Tijekom noći s 5. na 6. rujna, preminula su još dvojica vatrogasaca - 17-godišnji Karlo Ševerdija, koji je bio hospitaliziran u Klinici za traumatologiju, te 52-godišnji Marinko Knežević, koji je bio hospitaliziran u KB Dubrava. Na životu su ostala još samo dvojica vatrogasaca.

18 dana nakon požara na Velikom Kornatu, 16. rujna, u KBC Split, preminuo je i 22-godišnji Ante Jurićev Mikulin. Istog dana se, shrvan kornatskom tragedijom, objesio dugogodišnji tajnik DVD-a Vodice, 67-godišnji Gordan Alfirev. Od trinaestorice vatrogasaca, požar je preživio jedino 23-godišnji Frane Lučić, koji se mjesecima oporavljao u bolnici.

Kornatske vatrogasce ubio rijedak prirodni fenomen

Tijekom posljednje dvije godine mnogobrojni su stručnjaci provodili vještačenja, kojima su pokušavali otkriti uzroke tragedije. Prema rezultatima jednog od njih uzrok tragedije je "prirodna pojava", odnosno "izgaranje nehomogene plinske smjese". Stručnjaci su naveli kako je kobna plinska smjesa, između ostalog sastavljena od vodika, metana, etana, ugljikova monoksida, metanola, nastala kao rezultat višesatnog požara. Vjetar je potom plinove prenio preko najviše točke brda Veli vrh, gdje su se potom akumulirali u klancu. Kad je plamen došao do klanca, u kombinaciji sa nakupljenim plinovima, došlo je do eruptivnog požara.

Voditelj istrage, istražni sudac Županijskog suda u Šibeniku, Branko Ivić, naveo je kako se u takvoj vrsti eruptivnog požara razvijaju enormno visoke temperature, koje mogu iznositi više od 1.200 °C, te kako zbog visoke temperature dolazi do ekspanzije plinskog oblaka, koji se poveća pet do osam puta, u odnosu na početni volumen. Istraga je pokazala kako je vatrogasce prvo zahvatio vrući plinski oblak, a tek onda plamen. I nakon ovog vještačenja su stručnjaci napomenuli kako helikopter, koji je prevozio vatrogasce na Veliki Kornat, nema nikakve veze s tragedijom, suprotno ranijim napisima da je iz helikoptera curilo gorivo. Jednako tako, naveli su i kako eruptivni požar nisu izazvale ni eksplozije zaostalih eksplozivnih sredstava, kao što se ranije nagađalo.