Swoboda: Svake godine govorimo o integraciji Balkana u EU i svake se razočaramo
IZVJESTITELJ Europskog parlamenta za Hrvatsku Hannes Swoboda je u svom osvrtu "Balkan: Produženi boravak u čekaonici", napisanom za Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, naveo kako se početkom svake godine govori o integraciji Balkana u Europsku uniju, a onda se krajem godine doživi razočaranje.
"Posljednjih nekoliko godina smo na početku svake godine govorili: `Ove godine moramo učiniti veliki iskorak u smjeru integracije Balkana u Europsku uniju`. I na kraju svake godine bili smo razočarani. Bojim se da će tako biti i ove godine. Priznati moramo, da se razvoj u jugoistočnoj Europi odvija mnogo sporije od naših očekivanja. Možda je to dobra vijest za pojedine krugove u EU, koji ne žele brzog proširenja što još dodatno može povećati takve težnje i potaknuti nove strahove i razočarenja u regiji. To vodi u osjećaj očaja i iseljavanje, posebno mlađe generacije", navodi Swoboda.
"Takav `zajednički` doprinos prema usporenom ili čak prekidu procesa proširenja ne znači ništa dobro. To može samo ojačati neke već postojeće konflikte i potaknuti neke grupe i države da izmisle ili na površinu izvuku nove konflikte. Zbog toga sve države u regiji moraju nastojati ispuniti svoje zadatke i riješe bilateralna pitanja", dodaje.
"Hrvatska nije završila posao, ali je na dobrom putu"
"Hrvatska je obavila veliki dio svoje zadaće. Borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala dala je novi zamah. Posao nije završen, ali je na dobrom putu, da uskoro bude ocijenjen kao zadovoljavajuć. Ostaju još dva otvorena pitanja. Prvo se odnosi na suradnju sa Međunarodnim sudom u Haagu, drugo na granični spor sa Slovenijom. Nedavni prijedlozi povjerenika Ollija Rehna o uspostavi skupine za medijaciju, koju bi vodio Martti Ahtisaari svakako znače korak naprijed i daju jasan znak objema stranama kako Europska unija želi brzo rješavanje spora. Ipak, prijedlog prema mom mišljenu ne uvažava dovoljno argumenata o pravnoj osnovi za rješavanje spora, koji bi morali biti uključeni u metodu i postupak rješavanja problema. Poštovati treba oba pogleda: politički, kojeg naglašava Slovenija i pravni na kojem inzistira Hrvatska", smatra Swoboda.
"Najbolje bi bilo uvažavati oba pogleda istovremeno. Obje strane bi se mogle dogovoriti da će rješavanje graničnog pitanja prepustiti međunarodnom organu i da će pregovarati o političkom rješenju, koje odgovara osnovnim zahtjevima slovenske politike u vezi sa Piranskim zaljevom i pristupu do otvorenog mora. Ako bi sud odlučio u tom smjeru, nepotreban bi bio dodatni sporazum između država. Ukoliko bi sud odlučio u smjeru hrvatskog stajališta, onda Hrvatska mora ponuditi slobodan, ipak, pravno obavezujući sporazum sa Slovenijom, koji odgovara njenim osnovnim zahtjevima. Tako bi Hrvatska postigla potvrdu svog pravnog stajališta, dok bi Slovenija postigla politički uspjeh u pregovorima sa Hrvatskom", navodi izvjestitelj Europskog parlamenta za Hrvatsku.
"Skupina za medijaciju koju je predlagala Europska komisija bi mogla doraditi detalje tog pristupa na dva kolosijeka i pomoći da se pored sudske odluke pronađe rješenje koje bi se temeljilo na pregovorima. Prihvatljivo bi bilo i to da se države dogovore kako se neće obratiti međunarodnom sudu nego će aktivnije i neposrednije uključiti međunarodno pravo u savjetovanja skupine za medijaciju kod pronalaženja rješenja za granični spor. Svakako, bez uvažavanja međunarodnog prava teško će biti postignuti kompromis, čak i kod pronalaženja načina rješenja. Udružiti treba politički i pravni pogled, da bi obje države mogle uvjeriti svoje građane u utemeljenost i pravednost kompromisa", dodaje.
"U svom posljednjem izvještaju o Hrvatskoj, koji je u Europskom parlamentu donesen i izglasan, uključio sam sljedeće promjene: `Europski parlament upozorava na neformalni dogovor, kojeg su 26. kolovoza 2007. godine postigli predsjednici vlada Hrvatske i Slovenije o ustupanju graničnog spora međunarodnom tijelu. Poslanici pozdravljaju spremnost Hrvatske i Slovenije da prihvate ponudu Komisije za posredovanje te smatraju kako bi se to posredovanje moralo temeljiti na međunarodnom pravu. U svezi s tim očekuju skorašnji napredak u pristupnim pregovorima`. Nadamo se samo, da će države postići sporazum o ovlastima i vremenskom planu skupine za medijaciju", naveo je Swoboda.
I.M.
Foto: Arhiva
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati