POŽARI haraju dijelovima Sjeverne Amerike i Europe, smrtonosni toplinski valovi pogađaju gradove, a svjetski oceani bilježe rekordne temperature za ovo doba godine. Ipak, 2026. zasad još nije najtoplija godina otkako postoje mjerenja.

Prema dosadašnjim podacima, trenutačno je treća najtoplija, iza 2024. i 2025. godine. No znanstvenici upozoravaju da bi kombinacija globalnog zagrijavanja izazvanog ljudskim djelovanjem i iznimno snažnog El Niña do kraja godine mogla pogurati 2026. na prvo mjesto, piše AP.

Čak i ako se to ne dogodi ove godine, stručnjaci smatraju gotovo sigurnim da će 2027. srušiti dosadašnji temperaturni rekord, možda i uz veliku razliku.

"Svijet je ponovno u plamenu zbog klimatskih promjena, i to na način koji je sve teže ignorirati. Bit će sve gore", rekao je klimatski znanstvenik Zeke Hausfather iz organizacije Berkeley Earth.

Šansa za rekord porasla sa 7 na 35 posto

Hausfather procjenjuje da postoji 35 posto izgleda da će 2026. prestići 2024. kao najtopliju godinu u povijesti mjerenja. Još u ožujku tu je mogućnost procjenjivao na samo sedam posto.

Bivši vodeći NASA-in klimatolog James Hansen smatra da će 2026. do kraja godine ipak neznatno prestići 2024.

Temperatura površine svjetskih mora od svibnja se približila rekordima iz 2024., a od lipnja gotovo svakodnevno doseže najviše vrijednosti zabilježene za to doba godine.

Copernicus je objavio da je prosječna temperatura površine oceana izvan polarnih područja u lipnju iznosila 20.86 Celzijevih stupnjeva, najviše dosad za taj mjesec. 

Prema podacima europske klimatske službe, oko 82 posto površine svjetskih oceana ove je godine zahvaćeno morskim toplinskim valovima.

"El Niño mogao bi biti jedan od najjačih u povijesti"

El Niño prirodna je pojava privremenog zagrijavanja ekvatorijalnog dijela Tihog oceana. Podiže prosječnu globalnu temperaturu i mijenja vremenske obrasce diljem svijeta.

Američki klimatski centar procjenjuje da postoji 81 posto izgleda da će El Niño od listopada do prosinca postati vrlo snažan i svrstati se među najjače zabilježene od 1950. godine. Postoji i 97 posto izgleda da će potrajati do početka proljeća 2027. 

Eksperimentalni modeli američkog laboratorija GFDL pokazuju da bi događaj mogao biti usporediv s najjačim El Niñima u posljednjih stotinjak godina. 

El Niño oslobađa toplinu koja se nakupila u oceanima. Zbog stakleničkih plinova, koji zadržavaju toplinu u atmosferi, oceani danas sadrže više energije koju mogu prenijeti u atmosferu.

"Ovogodišnje vrućine nisu posljedica El Niña"

Klimatolozi naglašavaju da se ovogodišnji požari, toplinski valovi i druge vremenske krajnosti još ne mogu uglavnom pripisati El Niñu jer se njegov puni učinak očekuje tek za nekoliko mjeseci.

Glavni uzrok trenutačnih vrućina dugoročne su klimatske promjene potaknute izgaranjem ugljena, nafte i plina.

"Pokretač rekordne topline klimatske su promjene u pozadini. Njihov je doprinos mnogo, mnogo veći od El Niña, koji dugoročnom trendu dodaje samo između 0.1 i 0.2 stupnja", rekao je klimatolog Zachary Labe iz organizacije Climate Central.

Hansen upozorava da se zagrijavanje ubrzava. Jedan od razloga je smanjenje industrijskog onečišćenja koje stvara čađu i smog. Takvo onečišćenje šteti zdravlju, ali istodobno djelomično odbija Sunčevu energiju i prikriva dio zagrijavanja izazvanog stakleničkim plinovima.

Europu pogodio niz toplinskih valova

Europa je ove godine imala izniman toplinski val već u svibnju, zatim još jedan u lipnju, dva u srpnju te novi val koji trenutačno pogađa Francusku i Španjolsku.

Snažne vrućine zabilježene su i u Sjevernoj i Južnoj Americi te Indiji.

"Toplinski valovi uvijek negdje postoje, ali ono što je ove godine vrlo neobično za Europu njihova je učestalost i rasprostranjenost", rekla je Samantha Burgess iz Copernicusove službe za klimatske promjene.

Posebno su opasne visoke noćne temperature, koje ljudima onemogućuju da se tijelo ohladi i da se kvalitetno naspavaju. To povećava zdravstvene rizike i smanjuje sposobnost ljudi za rad.

"Ovo nisu samo slike budućnosti, kako smo nekad govorili, nego slike onoga što klimatske promjene već čine", rekao je klimatolog Michael Oppenheimer sa Sveučilišta Princeton.