NAKON što je među djecom u Splitu zabilježen povećan broj slučajeva slatkih krasta (impetiga), razgovarali smo s doc. dr. sc. Jasnom Petrić Duvnjak, specijalisticom pedijatrije i subspecijalisticom pedijatrijske pulmologije iz Poliklinike Pediatri Split te Fakulteta zdravstvenih znanosti Sveučilišta u Splitu, koja je objasnila zašto se ova vrlo zarazna infekcija kože tijekom ljeta češće pojavljuje, kako je prepoznati i što roditelji trebaju učiniti čim primijete prve simptome.

Kako kaže dr. Petrić Duvnjak, tijekom toplijih mjeseci redovito bilježe više djece sa slatkim krastama. "Tijekom ljeta uvijek imamo povećani broj djece sa slatkim krastama (impetigom), jer se infekcija najčešće javlja u toplim i vlažnim uvjetima", kaže.

Razloga za to ima više. Ljeti je koža više izložena jer nije zaštićena odjećom, pa češće nastaju ogrebotine i sitne ranice kroz koje bakterije lako ulaze u organizam. Čest ulaz infekcije su i ranice nastale češanjem uboda komaraca. Dodatni problem predstavlja bliski kontakt djece na plažama, bazenima i igralištima, gdje se bakterije lako prenose s osobe na osobu.

Kako prepoznati slatke kraste?

Za razliku od uboda kukaca ili alergijskih osipa, impetigo ima vrlo karakterističan izgled.

"Tipično je za slatke kraste njihova žućkasta, ljepljiva krasta, po kojoj su i dobile ime. Promjene svrbe, a vrlo brzo se pojavljuju nove na drugim dijelovima tijela", objašnjava liječnica.

Upravo brzo širenje promjena jedan je od znakova po kojem roditelji mogu posumnjati da nije riječ o običnom ubodu komarca.

Vrlo su zarazne

Slatke kraste spadaju među najzaraznije bakterijske infekcije kože. "Izvor zaraze je oboljela osoba. Najviše uzročnika nalazi se u ljepljivom sekretu iz promjena na koži, a infekcija se širi izravnim kontaktom kože tijekom igre ili preko predmeta poput ručnika, igračaka, lopti, klupa i drugih površina", upozorava dr. Petrić Duvnjak.

Ako roditelji primijete prve promjene, važno je reagirati odmah. Liječnica savjetuje da se promjene najprije dezinficiraju sredstvom koje neće peckati dijete. Nakon toga kraste treba nježno ukloniti višestrukim prebrisavanjem vlažnom gazom, a zatim nanijeti antibiotsku kremu.

"Već sama dezinfekcija manjih promjena često može zaustaviti bolest", ističe. U većini slučajeva lokalno liječenje dovoljno je za oporavak.

Kada su potrebni antibiotici?

Oralni antibiotici nisu potrebni kod svakog djeteta. "U većini slučajeva dovoljno je lokalno antibiotsko liječenje", kaže liječnica.

Antibiotici na usta uvode se tek kada se infekcija proširi na veću površinu kože ili dublje slojeve, kada se razvije celulitis, dijete dobije temperaturu ili kada lokalno liječenje ne daje rezultate. Bolničko liječenje potrebno je samo u rijetkim i težim slučajevima.

Smije li dijete u vrtić, školu ili na kupanje?

Dijete se može vratiti u vrtić ili školu najranije 24 do 48 sati nakon početka liječenja, a promjene na koži trebaju biti prekrivene gazom kako bi se smanjio rizik prijenosa na drugu djecu. Isto vrijedi i za kupanje, pri čemu promjene treba zaštititi vodonepropusnim flasterom. Ipak, liječnica preporučuje da se kupanje u moru ili bazenu odgodi dok rane ne počnu cijeliti jer stalno vlaženje usporava zacjeljivanje kože.

Budući da se infekcija vrlo lako prenosi, važno je poduzeti nekoliko jednostavnih mjera kako bi se spriječilo širenje zaraze unutar obitelji.

Dijete treba spriječiti da dira promjene na koži, bilo odjećom ili gazom, te redovito prati ruke sapunom i vodom. Ne bi trebalo dijeliti ručnike, pribor za jelo, dude ni bočice s drugim članovima obitelji.

Također je preporučljivo dezinficirati igračke i predmete koje svi često dodiruju, poput mobitela, daljinskih upravljača i kvaka, te prati posteljinu i ručnike na visokim temperaturama.

Kada odmah potražiti liječničku pomoć?

Roditelji bi se liječniku trebali javiti bez odgađanja ako se oko rane širi crvenilo, zahvaćeni dio postane otečen ili dijete razvije temperaturu, osobito ako je praćena tresavicom. Hitan pregled potreban je i ako je dijete lošeg općeg stanja ili ako nakon dva do tri dana liječenja nema vidljivog poboljšanja.

Na kraju liječnica upozorava na zabludu koju roditelji često imaju.

"Roditelji se iznenade kada se slatke kraste s djeteta prenesu na njih jer ih doživljavaju kao isključivo dječju bolest. To nije točno. Najčešće obolijevaju djeca, ali 10 do 20 posto oboljelih čine odrasle osobe, a infekcija se iznimno brzo i lako širi unutar obitelji", zaključuje dr. Petrić Duvnjak.