PLANOVI njemačke vlade za postrožavanje pravila o bolovanju možda rješavaju posljedice, a ne stvarne uzroke sve većeg broja izostanaka s posla, upozoravaju istraživači. Kao glavne razloge navode sve veći pritisak na mentalno zdravlje zaposlenika i pogoršanje radnih uvjeta u sektorima poput zdravstva i obrazovanja, piše Reuters.

Radnici u Njemačkoj tijekom 2024. godine prosječno su bili na bolovanju oko 22 dana. Podatak dolazi od udruženja zdravstvenih osiguravatelja BKK, koje ističe da je broj bolovanja naglo porastao 2022., nakon uvođenja elektroničkog sustava prijave bolovanja koji je omogućio preciznije evidentiranje kratkotrajnih izostanaka.

Prema planu koji je dogovorila vlada kancelara Friedricha Merza, ukinut će se mogućnost otvaranja bolovanja telefonskim putem, a poslodavci će moći zahtijevati liječničku potvrdu već od prvog dana izostanka. Mjera je dio šire strategije povećanja produktivnosti u gospodarstvu koje se suočava sa starenjem stanovništva i godinama slabog gospodarskog rasta.

Mentalni poremećaji čine 4,8 posto svih slučajeva bolovanja

No znanstvenici koji proučavaju bolovanja, mentalno zdravlje i tržište rada upozoravaju da se pravi problemi nalaze u zanimanjima s najvećom stopom izostanaka, poput medicinskih sestara, njegovatelja i učitelja. Kao ključne čimbenike navode kronični manjak zaposlenih, niske plaće, ograničene mogućnosti napredovanja i velik emocionalni pritisak.

Podaci BKK-a pokazuju da su žene zaposlene u zdravstvu i socijalnoj skrbi tijekom 2024. u prosjeku bile na bolovanju 27 dana, učitelji 24 dana, dok su zaposleni u financijskom sektoru prosječno izostajali 18 dana, a u komunikacijskom sektoru 16 dana.

"Ne mora se nužno raditi o ozbiljnoj depresiji. Može biti riječ i o stanju iscrpljenosti ili izgaranja zbog problematičnih radnih uvjeta", rekao je Johannes Siegrist, profesor emeritus sa Sveučilišta u Düsseldorfu.

Prema podacima najvećeg njemačkog zdravstvenog osiguravatelja AOK, mentalni poremećaji čine 4,8 posto svih slučajeva bolovanja i kada do njih dođe, zaposlenici u prosjeku izostaju s posla 28 dana.

Veliki zahtjevi i nedovoljne nagrade

Broj dana bolovanja zbog problema s mentalnim zdravljem među osiguranicima AOK-a porastao je za 47 posto od 2014. godine. Najveći udio dijagnoza povezanih s mentalnim zdravljem bilježi se upravo u zdravstvu, obrazovanju i socijalnim službama.

"Riječ je o poslovima s velikom odgovornošću, u kojima ljudi moraju istodobno obavljati složene zadatke i održavati intenzivne društvene kontakte. Suočavaju se s emocionalnim problemima, ali i fizičkim opterećenjima, uključujući nasilje. Osim toga, često je riječ o slabije plaćenim ljudima s nižim socioekonomskim statusom", ustvrdio je Siegrist.

Stručnjaci takvu kombinaciju velikih zahtjeva i nedovoljne nagrade opisuju kao neravnotežu između uloženog truda i dobivene naknade. Brojna međunarodna istraživanja medicine rada povezuju takvu neravnotežu s mentalnim poremećajima, dugotrajnim bolovanjima i povećanim rizikom od koronarne bolesti srca, navodi Reuters.

Koliko je problem ozbiljan pokazuje i Njemački školski barometar za 2024., prema kojem je gotovo polovica nastavnika prijavila psihičko ili fizičko nasilje među učenicima u svojim školama, dok je više od trećine izjavilo da se nekoliko puta tjedno osjeća emocionalno iscrpljeno.

Na učestalost bolovanja utječu brojni čimbenici

Slična je situacija i u sestrinstvu. Unatoč velikom nedostatku medicinskog osoblja, nedavna njemačka istraživanja pokazala su da su povećanja plaća bila iznenađujuće skromna, osobito u bolnicama i javnim ustanovama.

Njemačko ministarstvo zdravstva odbilo je komentirati činjenicu da su stope bolovanja najviše upravo u sektorima koji su izloženi najvećem psihološkom i emocionalnom opterećenju. Ipak, istraživači upozoravaju da se njemački problem s bolovanjima ne može objasniti isključivo mentalnim zdravljem.

Na učestalost bolovanja utječu brojni čimbenici, uključujući dobnu strukturu stanovništva, radne uvjete, društvene norme i institucionalne razlike, zbog čega je međunarodne usporedbe teško tumačiti. Njemački sustav naknade za bolovanje među najizdašnijima je u svijetu jer zaposlenici od prvog dana bolesti primaju punu plaću tijekom razdoblja do šest tjedana.

Nisu pronađeni dokazi o raširenim zlouporabama sustava

Unatoč tome, sedam članica OECD-a - Norveška, Slovenija, Španjolska, Finska, Francuska, Portugal i Belgija - bilježe veću učestalost bolovanja među zaposlenima koji rade puno radno vrijeme, naglašava Reuters.

"O pravilima za bolovanje može se govoriti kao o jednom od brojnih čimbenika i upozorili bismo na donošenje prebrzih zaključaka na temelju izravnih usporedbi između država", rekla je istraživačica OECD-a Sofia Malinai Domagk.

Brojne institucije koje proučavaju rast broja bolovanja u Njemačkoj nisu pronašle dokaze o raširenim zlouporabama sustava.

Studija zdravstvenog osiguravatelja DAK i instituta IGES pokazala je da je nagli rast evidentiranih bolovanja 2022. uglavnom posljedica preciznijeg elektroničkog evidentiranja te snažnog vala respiratornih bolesti i zaraza covidom. Broj dana bolovanja od tada se stabilizirao.

Studija nije pronašla dokaze da su telefonska bolovanja, uvedena tijekom pandemije 2020. godine, uzrokovala taj rast, niti da rekordne razine bolovanja proizlaze iz simuliranja bolesti. "Dostupna znanstvena istraživanja upućuju na to da mogućnost otvaranja bolovanja telefonom nije dovela do povećanja broja prijavljenih bolovanja", napomenuo je Enzo Weber iz Instituta za istraživanje tržišta rada.

Sindikat: Prijedlog odražava kulturu nepovjerenja prema radnicima

Vladin prijedlog kritizirao je i sindikat uslužnih djelatnosti Verdi, koji smatra da on odražava "kulturu nepovjerenja" prema radnicima. Udruge liječnika upozorile su da bi takva promjena bila "apsolutno katastrofalna" za već preopterećene liječničke ordinacije.

Vlada je odgovorila da će poslodavci sami odlučivati žele li primjenjivati novo pravilo ili zadržati dosadašnji sustav, prema kojem je liječnička potvrda potrebna tek od četvrtog dana bolesti.