PREMIJERA Benjamina Netanyahua u izraelskom je parlamentu dočekala salva zvižduka dok se pripremalo ubrzano glasanje o nizu kontroverznih zakona, posljednjih koje ova vlada donosi prije raspuštanja. "Sramota, odlazi, odlazi!", vikali su deseci oporbenih zastupnika.

Paket spornih zakona brzo je dovršen, a analitičari ocjenjuju da je prvenstveno osmišljen kako bi se udovoljilo zahtjevima njegovih ultraortodoksnih i krajnje desnih saveznika. Svrha ovih poteza je očuvanje Netanyahuovog političkog bloka.

Nakon gotovo četiri turbulentne godine, koje su obilježili masovni prosvjedi, napad 7. listopada i dugotrajan rat na više frontova, njegova je vlada ostvarila rijedak uspjeh. Odradila je puni mandat, što izraelskim vladama nije pošlo za rukom od 1988. godine, a to je postignuće koje ni sam Netanyahu, premijer s najdužim stažem u povijesti zemlje, dosad nije ostvario, piše CNN.

Cijena političke stabilnosti

Ta se stabilnost temeljila na dosljednoj strategiji udovoljavanja koalicijskim partnerima u gotovo svakoj prilici, a pritisak na kraju mandata samo je nastavak te logike.

"Netanyahu se bori za politički opstanak, a stranke Hareda (ultraortodoksnih Židova) ključne su za taj cilj", napisao je politički analitičar Nadav Eyal. Prema njemu, cilj je "pokazati partnerima iz Haredi zajednice da je on jedini političar koji će ispuniti njihove zahtjeve".

Zakon o izbjegavanju vojne obveze

Politički najosjetljiviji dio paketa je zakon koji ozakonjuje masovno izbjegavanje vojne službe za ultraortodoksnu mladež. Iako izraelski zakon propisuje obvezno služenje vojske za sve 18-godišnjake, ultraortodoksni muškarci dugo su bili izuzeti na temelju povijesnih dogovora, koje je Vrhovni sud više puta poništio.

Pitanje je postalo posebno kritično tijekom rata. Izraelske obrambene snage (IDF) ističu da im nedostaje najmanje 12.000 vojnika, dok se istovremeno procjenjuje da se 72.000 vojno sposobnih ultraortodoksnih muškaraca nije prijavilo u vojsku. Zbog toga teret pada isključivo na ročnike i rezerviste.

Netanyahu se suočio s oštrim protivljenjem javnosti zakonu o općem izuzeću pa je, kako bi udovoljio saveznicima, progurao alternativno rješenje. Jedan zakon definira proučavanje Tore kao temeljnu državnu vrijednost, što kritičari smatraju postavljanjem ustavnog temelja koji bi omogućio da izuzeća opstanu unatoč budućim odlukama Vrhovnog suda.

Drugi zakon daje privremeni imunitet desecima tisuća ultraortodoksnih mladića koji izbjegavaju vojnu obvezu, i to do kraja siječnja 2027. godine.

Širi koalicijski dogovori

Zakoni o vojnoj obvezi samo su dio šire koalicijske trgovine. Ultraortodoksne stranke podržale su nekoliko Netanyahuovih prioriteta, među kojima su i zakoni koji ograničavaju ovlasti državnog odvjetnika, što je ključan dio šire pravosudne reforme.

Ta bi mjera mogla omogućiti vladi da poništi pravna tumačenja i potencijalno ponovno pokuša smijeniti državnu odvjetnicu Gali Baharav-Miaru. Ovaj tjedan izglasan je i poseban zakon o reformi regulacije medija, za koji kritičari kažu da širi utjecaj vlade i ugrožava slobodu tiska.

Prošao je i zakon o proširenju akademskih programa s rodnom segregacijom. Taj su potez oštro osudila sveučilišta i udruge žena. Tvrde da se time isključuju žene, narušava ravnopravnost i ugrožavaju akademski standardi.

Opozicija i javnost protiv vladinih poteza

Javnost se, po svemu sudeći, oštro protivi ovim zakonima. Anketa Kanala 12 iz srpnja pokazuje da 66 posto Izraelaca ne podržava temeljni zakon o proučavanju Tore, a 61 posto ispitanika radije bi vidjelo iduću vladu bez ultraortodoksnih stranaka. Netanyahuovi protivnici prepoznali su raspoloženje javnosti i koriste tu temu kao glavni adut u kampanji.

Gadi Eisenkot, vođa stranke Yashar i prema anketama trenutačno najizgledniji Netanyahuov izazivač, osudio je potez i nazvao ga "nepromišljenim dogovorom: blok u zamjenu za državu". Bivši premijer Naftali Bennett ocijenio je to "niskim, anticionističkim trenutkom" i optužio vladu za "prezir prema vojnicima, njihovim obiteljima i javnosti kojoj služe".

Netanyahuova politička računica

Netanyahu se očito kladi da će posljedice tih poteza s vremenom izblijedjeti. "Javno pamćenje je kratko", rekao je izvor iz Likuda. "Očuvanje jedinstvenog bloka važnije je od nepopularnosti bilo kojeg pojedinačnog zakona, a šteta je već uračunata u njegov rejting."

Isti izvor iznosi i jednostavnu računicu: "Ljudi koji su ostali uz njega nakon pravosudne reforme, nakon 7. listopada i nakon rata - hoće li ga baš sada napustiti?" Izvor dodaje da je Netanyahu "bezbrižan" čak i ako sudovi interveniraju. Smatra da bi pravna bitka mogla samo ojačati poruku protiv pravosuđa, koja je ionako u središtu njegove kampanje.