AMERIČKI diplomat Louis Crischock danas je i formalno preuzeo dužnost privremenog visokog predstavnika međunarodne zajednice za BiH na koju ga je u utorak postavio Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC).

Primopredaja dužnosti između Crischocka i dosadašnjeg visokog predstavnika Christiana Schmidta obavljena je u sjedištu Ureda visokog predstavnika (OHR) u Sarajevu.

"Provođenje Daytona"

Crishock je do sada bio zamjenik visokog predstavnika i supervizor za distrikt Brčko a Upravni odbor PIC-a dužnost visokog predstavnika sa svim ovlastima povjerio mu je do 14. srpnja.

Do tada bi trebala biit izabrana osoba koja će naslijediti Schmidta s punim mandatom.

Crishock je tijekom primopredaje najavio kako će OHR nastaviti djelovati s ciljem očuvanje mira i stabilnosti, pružanje potpore institucijama Bosne i Hercegovine, te osiguranje potpunog poštivanja Daytonskog sporazuma i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine. "Provodit ću ovaj mandat sukladno Daytonskom sporazumu i ovlastima povjerenim visokom predstavniku", kazao je Crishock.

Upravni odbor PIC-a u odluci o njegovu imenovanju izrijekom je istaknuo kako ovaj prijelazni aranžman podrazumijeva da široke izvršne ovlasti dane visokom predstavniku a uključuju mogućnost nametanja odluka i smjene izabranih dužnosnika ostaju na snazi. "Ukoliko bilo koji čimbenik pokuša ugroziti, zaobići ili osporiti ranije odluke, obnašatelj dužnosti visokoga predstavnika preduzet će sve potrebne mjere u okviru svoga mandata", stoji u toj odluci.

Otišao Schmidt

Christian Schmidt svom je privremenom nasljedniku u srijedu zaželio uspješan mandat. On je na dužnosti visokog predstavnika za BiH bio od kolovoza 2021. godine a ostavku je podnio u svibnju ove godine pod pritiskom iz krugova administracije Donalda Trumpa.

Američka je diplomacija  potom inzistirala da za njegova nasljednika odmah bude izabran talijanski diploimat Antonio Zanardi Landi no tome su se usprotivile utjecajne europske države.

Francuska je kao protukandidata predložila Rene Troccaza, svog posebnog izaslanika za zapadni Balkan, za što je dobila potporu Njemačke i Velike Britanije.

SAD i europske države do sada nisu postiugle suglasnost niti o jednom od ta dva kandidata pa su sada postavili novi dvotjedni rok za konačni dogovor.