NJEMAČKU pogađaju rekordne vrućine, a što su temperature više, to više ljudi zbog zdravstvenih tegoba završava u bolnici. No koliko su sami pacijenti u njemačkim klinikama zaštićeni od vrućine?

Kako piše Deutsche Welle, Sveučilišna bolnica Hamburg-Eppendorf (UKE) dobro je pripremljena: na njezinu se području nalazi mnogo starih stabala, preko puta je park, a na pročeljima pojedinih zgrada raste divlja loza ili bršljan.

Sve to pomaže u ublažavanju vrućine. Stabla posebno hlade svoju okolinu stvaranjem sjene i isparavanjem vode, čime oduzimaju toplinu iz zraka.

Rashladni učinak imaju i biljke na pročeljima zgrada jer sprječavaju da sunčeve zrake izravno zagrijavaju zidove. „Ispod stabala postavljene su i klupe kako bi pokretni pacijenti, posjetitelji i zaposlenici mogli boraviti u hladu“, kaže Frank Dzukowski, voditelj Odjela za održivost UKE-a. Hamburška bolnica prije tri godine izradila je sveobuhvatan plan zaštite od vrućine.

Sve više dana s ekstremnim vrućinama u Njemačkoj

Zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem Europa se zagrijava posebno brzo, a i u Njemačkoj je sve više dana s temperaturama višima od 30 Celzijevih stupnjeva.

Pedesetih godina prošlog stoljeća u većini ljeta bilo je tek nekoliko takvih dana, a oko osam dana s ekstremnim vrućinama bilo je dovoljno da se godina smatra rekordno toplom. Do osamdesetih godina rekord je iznosio deset takvih dana. Dvijetisućitih godina bilo ih je već 19, a u proteklom desetljeću rekordne su godine bilježile više od 20 dana s temperaturama iznad 30 stupnjeva.

Velike vrućine predstavljaju ozbiljnu opasnost za ljudski organizam. Posebno su opasni toplinski valovi, odnosno razdoblja kada se temperature nekoliko dana zaredom penju na 30 ili više stupnjeva, a noću ne padaju ispod 20 stupnjeva.

Kako toplinski valovi štete organizmu

Ako smo predugo izloženi visokim temperaturama, može doći do preopterećenja prirodnog sustava hlađenja organizma, što može uzrokovati osipe, grčeve u listovima ili oticanje nogu. Vrućina posebno opterećuje srčano-žilni sustav, a posljedice mogu biti vrtoglavica, glavobolja, iscrpljenost pa čak i smrt uslijed toplinskog udara.

Porast temperatura, u kombinaciji s povećanom vlagom, može dovesti i do češćih kožnih infekcija te usporiti zacjeljivanje rana, osobito ako klimatske promjene utječu i na promjene u rasprostranjenosti bakterija. Osim toga, vrućina može pojačati ili oslabiti djelovanje određenih lijekova.

Visoke temperature posebno su opasne za osobe starije od 65 godina, kronične bolesnike, trudnice te dojenčad i malu djecu.

Vrućine pune bolnice

Samo tijekom dvaju izrazito toplih ljeta 2018. i 2019. godine u Njemačkoj je oko 15.500 ljudi umrlo od posljedica izloženosti vrućini. Modeli za Njemačku predviđaju da bi do sredine stoljeća broj dodatnih smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom mogao premašiti 5000 godišnje.

Već sada vrijedi pravilo: što je više dana s ekstremnim vrućinama, to više ljudi treba bolničko liječenje. Osim izravnih posljedica vrućine, tijekom vrlo toplih dana bilježi se i više nesreća te intervencija hitnih službi.

No postavlja se pitanje: jesu li pacijenti u bolnicama dovoljno zaštićeni od vrućine?

Njemački institut za bolnice 2024. godine proveo je istraživanje među 289 bolnica o tome jesu li u odnosu na prethodnu godinu uvele više ili ciljane mjere zaštite od vrućine. Čak 60 posto odgovorilo je niječno.

Njemačke bolnice nisu dovoljno pripremljene za vrućine

Glavni razlog zbog kojeg se bolja zaštita od vrućine ne provodi u bolnicama jest nedostatak novca, navelo je 96 posto ispitanika. Mnoge bolnice od dodatnih mjera odvraća i velika administrativna opterećenost. „S obzirom na tešku gospodarsku situaciju, mnoge ustanove trenutačno imaju druge prioritete“, navodi se u izvješću.

Prema mišljenju Njemačkog bolničkog društva (DKG), ni 2026. godine stanje se nije bitno promijenilo. Ta neprofitna organizacija predstavlja interese bolnica u Njemačkoj.

Predsjednik Uprave DKG-a Gerald Gaß kritizira da savezne zemlje već desetljećima ne ispunjavaju svoju obvezu financiranja stvarnih investicijskih troškova bolnica. „U praksi to često znači da bolnice ograničena sredstva radije ulažu u izravnu zdravstvenu skrb, primjerice u nabavu medicinske opreme ili hitne popravke, nego u ugradnju klimatizacijskih sustava.“

Bolnice stoga moraju same pronalaziti načine kako rashladiti prostore uz što manje troškove.

Bolnice trebaju više novca

Brojne su preporuke koje uključuju i jeftine mjere zaštite od vrućine, poput lakše radne odjeće, tanjih pokrivača, prehrane prilagođene visokim temperaturama ili postavljanja aparata za pitku vodu.

No, kako ističe Gaß, „za učinkovitu zaštitu bolnice, njezinih pacijenata i zaposlenika tijekom razdoblja velikih vrućina potrebna su ulaganja“.

Zbog toga DKG od politike traži višegodišnji investicijski program za prilagodbu klimatskim promjenama vrijedan 31 milijardu eura. Dio tih sredstava trebao bi biti namijenjen upravo zaštiti od vrućine.

Većina njemačkih bolnica izgrađena je u vrijeme kada su dugotrajna razdoblja velikih vrućina bila rijetkost pa uglavnom nemaju klimatizacijske sustave.

Tako i u Sveučilišnoj bolnici u Hamburgu klima-uređaji postoje samo u posebnim prostoriijama, poput jedinica intenzivnog liječenja i operacijskih dvorana, kaže Frank Dzukowski. Na glavnoj zgradi, u kojoj se nalazi oko polovice svih bolesničkih kreveta, postavljena je vanjska zaštita od sunca.

„Ondje gdje to nije moguće, mogu se postaviti unutarnji elementi za zasjenjenje ili zaštitne folije na prozore kako bi se smanjio prodor topline i sunčevog zračenja.“

Ako je moguće, posebno teško bolesni ili oslabljeni pacijenti smještaju se u sobe koje se sporije zagrijavaju. Prostorije za osoblje mogu se djelomično rashladiti noćnim provjetravanjem.

No ipak bi tijekom ozbiljnog toplinskog vala hitni prijem vrlo vjerojatno bio preopterećen, upozoravaju stručlnjaci. Uz to, treba računati i na manjak osoblja jer bi zaposlenici mogli oboljeti ili ostati kod kuće kako bi se brinuli za članove obitelji ako škole ili domovi za starije zbog vrućine budu zatvoreni.

Prema sadašnjem stanju, bolnice tijekom ozbiljne toplinske krize ne bi mogle u dovoljnoj mjeri osigurati zdravstvenu skrb. Zato politika mora stvoriti odgovarajuće uvjete i ciljano poticati obnovu bolnica kako bi postale otpornije na klimatske promjene.