EUROPSKA unija suočit će se s nestašicom hrane ako ne osigura dugoročna rješenja za opskrbu gnojivima, upozorio je europski povjerenik za poljoprivredu i hranu Christophe Hansen. Prema njegovim riječima, kratkoročna financijska potpora poljoprivrednicima nije dovoljna za rješavanje strukturnih problema uzrokovanih rastućim cijenama gnojiva, piše Euronews.

Hansenovi komentari dolaze u vrijeme dok je sukob na Bliskom istoku doveo do naglog porasta cijena gnojiva. Europska komisija, strahujući da bi visoke cijene mogle smanjiti prinose i proizvodnju hrane, predstavila je Akcijski plan za gnojiva koji uključuje financijsku pomoć.

Potrebna dugoročna rješenja

No, Hansen ističe da EU, osim kratkoročne pomoći, mora riješiti strukturne slabosti u lancu opskrbe. "Moramo i mi odraditi svoju zadaću i riješiti probleme kako bismo gnojiva učinili ne samo dostupnima, već i pristupačnima, jer će u suprotnom doći do nestašice hrane u Europskoj uniji", rekao je povjerenik.

Hansen navodi da mnogi poljoprivrednici diljem Europe razmišljaju o odustajanju od sadnje usjeva, "jer je postalo preskupo, a troškove ne mogu tako lako prenijeti dalje s obzirom na to da se natječu na tržištu".

Plan za gnojiva predstavljen je u svibnju, a Hansen je za Euronews otkrio da će "proračunskim tijelima biti predloženo više od pola milijarde eura za hitnu pomoć poljoprivrednicima". Točan iznos bit će objavljen ovog petka.

Od tih 500 milijuna eura, 200 milijuna dolazi iz krizne rezerve Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), dok ostatak od 300 milijuna eura čini dodatna potpora. Povjerenik je dodao da je to "novac koji države članice mogu nadopuniti" za 200 posto, čime bi se ukupan iznos potencijalno mogao povećati na 1,5 milijardi eura.

Kriza koja traje godinama

Hansen, čiji su otac i brat poljoprivrednici, naglasio je da najnovije geopolitičke napetosti samo pogoršavaju već ozbiljnu krizu koja se razvijala godinama, što pojačava potrebu za razvojem dugoročne otpornosti Europe.

"Kriza s gnojivima započela je znatno prije krize na Bliskom istoku", rekao je Hansen, napominjući da su cijene gnojiva porasle za 60 posto između 2020. i 2024. godine kao posljedica energetske krize uzrokovane ruskom invazijom na Ukrajinu.

"Sada smo vidjeli dvije krize zaredom, a to će se ponoviti ako ne osiguramo stabilniji i pouzdaniji proizvodni ciklus i dostupnost", upozorio je.

Domaća rješenja

Povjerenik je objasnio da je trenutni problem nestašice i rasta cijena gnojiva uzrokovan ovisnošću Europe o uvozu energije i samih gnojiva. Proizvodnja, posebno dušičnih gnojiva, uvelike ovisi o prirodnom plinu. "Glavni sastojak u kemijskim gnojivima je energija, a Europa ostaje uvelike ovisna o energiji uvezenoj izvan Europske unije", pojasnio je.

Istovremeno, između 40 i 45 posto gnojiva koje koriste države članice uvozi se iz trećih zemalja, što poljoprivrednike čini izloženima globalnim poremećajima na tržištu i geopolitičkim šokovima. Ta ovisnost ima posljedice i izvan poljoprivrednog sektora.

"Hrana je nešto što nam je potrebno, vama i meni, dva do tri puta dnevno. Potrebna nam je kvalitetna hrana kako bismo bili u dobroj formi i zdravi. A to je nešto što ne bi smjelo biti prepušteno na milost i nemilost uvozu ili nestabilnim partnerima koji na kraju proizvode po samo nešto nižoj cijeni od nas."

Hansen je rekao da će za osiguranje opskrbe gnojivima i prekid ovisnosti EU o drugim zemljama biti potrebna jača domaća proizvodnja. Komisija planira promicati veću upotrebu organskih gnojiva, poboljšati recikliranje hranjivih tvari i poticati tehnike precizne poljoprivrede.

"Mnogo se može dobiti kroz učinkovitost i bolju upotrebu hranjivih tvari", rekao je. Ipak, potrebna su i pouzdana međunarodna partnerstva, budući da neke sirovine za proizvodnju gnojiva nisu dostupne u Europi.

Europska ranjivost

"Ovo nije samo europski problem, to je globalni problem, zbog čega su međunarodna partnerstva od najveće važnosti", kazao je, podsjetivši na sastanak ministara poljoprivrede skupine G7 u ponedjeljak, posvećen upravo rastućim cijenama gnojiva. Napomenuo je da bi te mjere u početku mogle nositi troškove, ali je ustvrdio da će srednjoročno i dugoročno "to biti jeftinije nego biti previše ovisan".

Njegove izjave dolaze u trenutku kada kreatori politika diljem Europe preispituju širu ovisnost o stranom uvozu i stalnu ranjivost bloka na globalna uska grla u opskrbi i cjenovne šokove, što su razotkrile i posljedice sukoba u Iranu.

"Vidimo te ovisnosti u mnogim drugim sektorima, kada je riječ o poluvodičima, medicinskim proizvodima i tako dalje. To nas čini ranjivima, a to je nešto što zaista moramo riješiti kako nas se ne bi moglo ucjenjivati", rekao je povjerenik.

"To je nešto što se trenutno događa s hranom. Postoji prehrambena diplomacija, postoji diplomacija gnojiva ili ratovanje, nazovite to kako hoćete, ali to se događa upravo sada i moramo pojačati napore", zaključio je Hansen.