PROFESOR Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu Marko Ševrović upozorio je u središnjem Dnevniku HTV-a da Hrvatska presporo uvodi suvremene mjere prometne sigurnosti, od ulaganja u infrastrukturu i edukaciju vozača do učinkovitijeg kažnjavanja prometnih prekršitelja.

Ustvrdio je da je sigurnost prometa iznimno kompleksno područje te da se teške prometne nesreće najčešće događaju zbog kombinacije više čimbenika. 

Prema njegovim riječima, uzrok može biti grubo kršenje prometnih propisa, kao što je bio slučaj u nedavnoj nesreći sa smrtnim ishodom motociklista, ali i naizgled bezazlene prometne situacije koje zbog velike brzine i kinetičke energije sudara završavaju tragično. "Ovisno o brzini i energiji sudara, i naizgled mala pogreška može završiti velikom tragedijom", naveo je. 

"Moramo početi djelovati preventivno"

Poručio je da Hrvatska presporo provodi moderne mjere prometne sigurnosti, od ulaganja u sigurniju prometnu infrastrukturu do edukacije vozača svih dobnih skupina. "Trebamo nove pristupe edukaciji mladih, ali i starijih vozača. Danas vidimo da nam stariji vozači uzrokuju više nesreća nego mladi", istaknuo je. 

Posebno je kritizirao ulogu pravosuđa u sustavu prometne sigurnosti. Naglasio je da policija ulaže velik trud u otkrivanje i sankcioniranje prometnih prekršaja, no da se poruka prevencije gubi na sudovima. "Posljednji podatak koji imam pokazuje da sudovi ublažavaju 57 posto minimalnih kazni koje policija predloži. To je apsolutno pogrešna poruka", kazao je. 

Vjeruje da bi sudovi trebali imati važnu preventivnu ulogu te dosljedno potvrđivati kazne koje policija predlaže. "Ako vozači znaju da će u više od polovice slučajeva dobiti blažu kaznu od one koju je predložila policija, upozorava, tada se gubi odvraćajući učinak sankcija", upozorio je. 

"Moramo početi djelovati preventivno", izjavio je. Tvrdi kako je kažnjavanje nakon što je netko poginuo ili teško stradao zakašnjela reakcija.

"Tada svi gube. Osoba koja je izazvala nesreću završava u zatvoru, a za žrtvu je šteta nepopravljiva. Smisao kazni mora biti prevencija, a ne kažnjavanje nakon tragedije", ponovio je.

Nadzor brzine 

Što se tiče kamera za nadzor brzine, rekao je da one imaju pozitivan učinak, ali ograničenog trajanja. "Istraživanja pokazuju da fiksne kamere daju rezultate jednu do tri godine. Nakon toga se vozači na njih naviknu", istaknuo je. 

Vozači s vremenom nauče gdje se kamere nalaze, koriste aplikacije koje ih upozoravaju na njihove lokacije te uglavnom znaju na kojim su brzinama uređaji podešeni. "Jednostavno gube smisao ako ostanu godinama na istom mjestu", napomenuo je. 

Kao jedno od ključnih rješenja predložio je hitno uvođenje sekcijskog mjerenja brzine. Riječ je o sustavu koji mjeri prosječnu brzinu između dvije točke na prometnici. "Ulaz, izlaz i prosječna brzina. Tada vozač mora poštovati ograničenje tijekom cijele dionice, a ne samo usporiti kod kamere", ustvrdio je. 

Smatra da bi takav sustav posebno pomogao na obilaznicama gradova i drugim prometnicama na kojima se bilježi velik broj teških nesreća. Dodao je kako bi se tada moglo razgovarati i o eventualnom povećanju ograničenja brzine na pojedinim dionicama gdje za to postoje uvjeti.

Upozorio na agresivnu vožnju na autocestama

Osvrnuvši se na nove portale na autocestama, naglasio je da njihova osnovna svrha nije nadzor brzine, ali da mogu postati važan dio budućeg sustava kontrole prometa. "Na tim bi lokacijama mogle biti postavljene kamere koje bi mjerile sekcijsku brzinu, ali i razmak između vozila", rekao je. 

Upozorio je na agresivnu vožnju na autocestama. "Nije problem samo brzina. Problem su i vozači koji vam se voze na nekoliko metara od branika i pokušavaju vas natjerati da se maknete iz trake", naveo je. 

Uputio apel motociklistima

Govoreći o motociklistima, ocijenio je da upravo oni trenutno predstavljaju jedan od najvećih sigurnosnih izazova u prometu. Ukazao je na sve veći broj motocikala na hrvatskim cestama, ali i na rast broja neiskusnih vozača.

Poseban problem vidi kod starijih osoba koje prvi put sjedaju na motocikl te kupuju starija i tehnički slabije opremljena vozila. "Strašno nam raste broj motocikala i broj neiskusnih motociklista, a to potvrđuju i brojke poginulih", izjavio je. 

Podsjetio je da je prošle godine u Hrvatskoj poginulo 70 motociklista. Predviđa da bi ove godine taj broj mogao biti i veći. Na kraju je svim motociklistima uputio jasan apel: "Pamet u glavu, kaciga na glavu i držite se brzine. Pad s motocikla pri brzini većoj od 50 kilometara na sat gotovo je nemoguće preživjeti."