SVAKOG svibnja milijuni gledatelja prate Eurosong, navijaju za svoje favorite i često se ljute zbog rezultata glasanja. Baš taj sustav glasanja danas je gotovo neprepoznatljiv u odnosu na onaj otprije 20 ili 30 godina. Nekadašnje televizijsko natjecanje o kojem su odlučivali isključivo stručni žiriji preraslo je u golemi spektakl koji oblikuju publika, društvene mreže, dijaspora i međunarodne napetosti, piše The Conversation.

Od žirija do digitalnog glasanja

Kada je Pjesma Eurovizije počela 1956. godine, gledatelji nisu imali pravo glasa, nego su o pobjednicima odlučivali nacionalni žiriji. To se promijenilo krajem 1990-ih uvođenjem televotinga, koji je publici omogućio da telefonom glasa za omiljene pjesme, čime je Eurosong postao interaktivniji događaj.

Uvođenje televotinga poklopilo se s povijesnom pobjedom Dane International, otvoreno transrodne pjevačice iz Izraela, 1998. godine. Njezin uspjeh ojačao je vidljivost LGBTQIA+ publike i pomogao oblikovati natjecanje u izrazito queer kulturni fenomen kakav je danas.

S vremenom je glasanje postajalo sve digitalnije, a od 1998. do 2008. Eurosong se gotovo u potpunosti oslanjao na glasove publike, dok su žiriji služili kao pričuva. Danas publika može glasati telefonom, SMS-om te putem službene internetske stranice ili aplikacije, a od 2023. omogućeno je i glasanje iz zemalja koje ne sudjeluju u natjecanju, u kategoriji "Ostatak svijeta".

U eri društvenih mreža publika je mlađa, globalnija i snažno povezana. Natjecanje 2025. godine privuklo je 166 milijuna gledatelja i glasače iz 146 zemalja. Za mnoge fanove eurovizijska sezona počinje već u siječnju, nacionalnim izborima, internetskim raspravama i kladionicama koje unaprijed oblikuju očekivanja.

Zašto zemlje i dalje glasaju za svoje susjede

Širenjem javnog glasanja počeli su se stvarati prepoznatljivi obrasci. Nordijske zemlje redovito međusobno razmjenjuju visoke bodove, kao i baltičke države, bivše jugoslavenske države i zemlje nekadašnjeg Sovjetskog Saveza. Cipar i Grčka desetljećima su poznati po tome što jedni drugima dodjeljuju 12 bodova.

Istraživači ovu pojavu nazivaju "blokovskim glasanjem", pri čemu zemlje dosljedno daju visoke ocjene susjednim ili kulturno bliskim državama. Ti obrasci nisu uvijek isključivo politički. Na njih utječu jezik, migracije, geografija i kulturna bliskost.

Zemlje često glasaju za one s kojima osjećaju neku vrstu povezanosti, a dijaspora također može snažno utjecati na rezultate televotinga. Primjerice, Litva često dobiva visoke ocjene publike iz Irske, gdje živi velika litavska zajednica.

No, politika također ima važnu ulogu. Eurosong djeluje kao "kulturni seizmograf" koji razotkriva političke i kulturne napetosti u Europi. Pobjeda Turske 2003. imala je šire simboličko značenje u vrijeme pregovora o pristupanju te zemlje Europskoj uniji, dok je pobjeda Ukrajine 2022., nakon ruske invazije, postala jedan od najjasnijih primjera političke solidarnosti u povijesti natjecanja.

Rastući jaz između žirija i publike

Jedna od najvećih napetosti na Eurosongu sve je veći jaz između ocjena stručnih žirija i glasova publike. Organizatori su više puta mijenjali sustav, a profesionalni žiriji vraćeni su 2009. godine, dijelom zbog zabrinutosti da televoting potiče blokovsko i dijasporno glasanje.

Danas se konačni rezultat dobiva kombinacijom glasova žirija i publike u omjeru 50:50, no njihovi se ukusi sve češće razilaze. Godine 2023. finski predstavnik Käärijä uvjerljivo je pobijedio kod publike s pjesmom "Cha Cha Cha", no natjecanje je na kraju osvojila Šveđanka Loreen zahvaljujući snažnoj podršci žirija.

Slične rasprave potaknula su i izdanja 2024. i 2025., kada je Izrael dobio snažnu podršku publike unatoč znatno nižim ocjenama žirija, i to usred prosvjeda zbog rata u Gazi. Zbog toga raste zabrinutost zbog političke mobilizacije i ranjivosti televotinga na internetske kampanje.

Razmjeri tih podjela postali su sve očitiji. Švicarska, domaćin prošlogodišnjeg natjecanja, dobila je 214 bodova od žirija, ali nijedan od publike. Godine 2024. Izrael je od publike dobio 323 boda, a od žirija samo 52, dok je pobjeda Ukrajine 2022. uključivala čak 439 bodova publike, u usporedbi sa 192 boda žirija. Publika Eurosonga sve više glasa emocionalno i politički, dok se žiriji uglavnom drže tehničkih glazbenih kriterija.

Danas je finale Eurosonga

Finale Eurosonga održava se danas, 16. svibnja, a prijenos je moguće pratiti od 21 sat na HRT 1, platformi HRTi te na službenom YouTube kanalu Eurosonga. Hrvatske predstavnice, grupa Lelek, nastupaju 13. po redu.