UKRAJINSKI predsjednik Volodimir Zelenski više ne bira riječi. Problemi su se gomilali dugo, ali nakon povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću, Sjedinjene Države prestale su biti partner na kojeg Kijev može računati. Prema pisanju New York Timesa, Zelenski se sada i sam povlači iz tog odnosa, distancirajući zemlju od onoga što je nekoć bio njezin najjači oslonac.

Ovaj "probni razvod" uvelike je ubrzao rat Amerikanaca i Izraelaca protiv Irana. Mirovni pregovori o Ukrajini, koje je Washington gurao, zapeli su čim su prve bombe pale na Teheran. Dok su pregovori na aparatima, Zelenski javno kritizira SAD na način koji je lani bio potpuno nezamisliv, dok je Ukrajina još pokušavala igrati po Trumpovim pravilima.

Amerika nema vremena za Ukrajinu

"Američki pregovarači više nemaju vremena za nas", požalio se Zelenski. Posebno ga je razljutila odluka Washingtona da progleda kroz prste Rusiji i suspendira sankcije na prodaju njezine nafte kako bi se ublažila ekonomska kriza uzrokovana ratom u Iranu. Zelenski tvrdi da takvi potezi Kremlju daju "osjećaj nekažnjivosti", dok Trumpova administracija i dalje jače pritišće Ukrajinu da preda teritorij nego što pritišće Rusiju da zaustavi agresiju.

Posebno ogorčenje u Kijevu izazvalo je upravo to produljenje izuzeća od sankcija na prodaju ruske nafte. Iako su ukrajinski dužnosnici u Washingtonu dobili uvjerenja da mjera neće biti produljena, Trumpova administracija je na kraju ipak popustila Moskvi. Zelenski je na društvenim mrežama bio nemilosrdan: "Svaki dolar plaćen za rusku naftu je novac za rat."

"Rusija je opet izigrala Trumpa"

U razgovoru za talijanski radio, ukrajinski je predsjednik otišao još dalje i izravno udario na Trumpovu procjenu situacije. "Rusija je opet izigrala Amerikance - izigrali su predsjednika Sjedinjenih Država", sasuo je Zelenski, čime je praktički potvrdio da je povjerenje između Kijeva i Bijele kuće nepovratno uništeno.

Harry Nedelcu iz europske savjetodavne tvrtke Rasmussen Global za NYT otvoreno kaže: "Mirovni pregovori su mrtvi. Rusija nema nikakvog motiva za dogovor, a Sjedinjene Države više ne djeluju kao pouzdan i razuman posrednik." Ukrajina se stoga ubrzano priprema za budućnost u kojoj će američka pomoć biti tek blijeda sjena nekadašnje podrške.

Okretanje Europi i vlastitim snagama

Razlog zašto Kijev odjednom nastupa ovako oštro vrlo je jednostavan - više ne trebaju Ameriku onoliko koliko su je trebali prije. Godine ulaganja u vlastitu vojnu industriju polako daju rezultate. Zelenski zadnjih mjesec dana obilazi europske prijestolnice i otvoreno traži nove partnere. Njemačka i Italija uskočile su u trenutku kad je rat protiv Irana ugrozio opskrbu ukrajinske vojske, a Kijev sada sklapa i poslove na Bliskom istoku, nudeći svoje znanje o dronovima u zamjenu za sigurnosne saveze.

Put do ovog razlaza popločan je poniženjima. Od prvog sastanka u Bijeloj kući, Trump i njegova pratnja sustavno su degradirali Zelenskog. Trump je uporno pokušavao prepraviti povijest tvrdeći da je Ukrajina započela rat, dok je njegova administracija istovremeno podilazila Rusiji i srezala vojnu pomoć Kijevu za nevjerojatnih 99 posto.

Ukrajinci su dugo grizli usne i šutjeli kako ne bi potpuno pokidali veze. Trebali su im američki obavještajni podaci i dozvola da kupuju oružje od drugih zapadnih saveznika. Postojao je opravdan strah da će Trump, ako ga se previše izazove, potpuno dići ruke od Ukrajine i svu američku moć staviti u službu Vladimira Putina.

Samodostatnost kao jedini izlaz

Gledajući Trumpovu nepredvidivu vanjsku politiku - od pokušaja kupnje Grenlanda do iznenadnog udara na Iran - Kijev je naučio da se mora uzdati u se. Ukrajina je ojačala svoju obrambenu industriju i danas sama proizvodi većinu dronova koje koristi na bojišnici. Alyona Getmančuk, ukrajinska veleposlanica pri NATO-u, potvrdila je za NYT da njihovi vlastiti presretači ruše više od 60 posto ruskih letjelica.

"Sada se osjećamo puno samodostatnije", naglasila je Getmančuk. Čak i da američko oružje potpuno presahne, što je realan rizik s obzirom na to koliko se troši u Iranu, Ukrajina bi se mogla održati. Analitičari ističu da Kijev više ne ovisi o američkoj robi kao u Bidenovoj eri. Iako će američke obavještajne podatke i sustave Patriot biti najteže zamijeniti, Ukrajina već radi na razvoju vlastitih projektila.

Trump i Putin razgovaraju, Zelenski čeka

Diplomatski ples se nastavlja, ali bez previše povjerenja. Zelenski je formalno pristao na trodnevno primirje koje je Trump predložio prošle subote, iako su se Moskva i Kijev odmah međusobno optužili za kršenje dogovora. Trumpovi izaslanici, Steve Witkoff i Jared Kushner, nekoliko su puta putovali u Moskvu, ali još uvijek nisu potvrdili dolazak u Kijev, što ukrajinsku stranu ostavlja u ponižavajućem položaju čekanja.

Dodatne udarce zadao je potpredsjednik JD Vance, koji je ukrajinsku borbu za Donbas opisao kao "cjenkanje oko nekoliko kvadratnih kilometara". Zelenski mu je oštro uzvratio poručivši da potpredsjednik očito ne razumije što zapravo znači teritorij neovisne države. Vance se kasnije hvalio kako mu je jedan od poteza administracije na koje je najponosniji to što su Europi ispostavili račun za ukrajinsku obranu.

Konačni dokaz novog poretka stigao je krajem travnja. Donald Trump je telefonski razgovarao s Vladimirom Putinom punih 90 minuta. Poziv prema Zelenskom nikada nije stigao. Europa je sada preuzela ulogu najvećeg financijera, a Ukrajina, prepuštena samoj sebi, pokušava postati novi stup europske sigurnosti - bez obzira na to što misle u Bijeloj kući.