RODITELJI koji se suoče s tragičnim gubitkom djeteta pri porodu u Hrvatskoj nailaze na sramotnu pravnu prazninu zbog koje nemaju pravo na naknadu troškova prijevoza tijela djeteta ako je bolnica udaljena više od 50 kilometara od mjesta pokopa.

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) takve zahtjeve odbija uz obrazloženje da mrtvorođeno dijete nema OIB ni status osiguranika, unatoč tome što pučka pravobraniteljica na taj problem upozorava već šest godina. Ministarstvo zdravstva sada najavljuje moguće izmjene propisa, piše Novi list.

Apsurd sustava na koji se upozorava godinama

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter u svojim izvješćima još od 2020. godine ističe ovu nepravdu, no rješenje se i dalje ne nazire. Problem je postao očit nakon slučaja majke koja je u 33. tjednu trudnoće rodila mrtvorođeno dijete u bolnici udaljenoj više od 50 kilometara od prebivališta.

Njezin zahtjev za naknadu troškova prijevoza HZZO je odbio jer dijete bez OIB-a ne može biti osigurano. Apsurd je tim veći što država snosi sav teret troškova ako roditelji, što je također jedna od mogućnosti, odbiju preuzeti tijelo djeteta. "U slučaju mrtvorođene djece koju roditelji ili članovi obitelji odbijaju preuzeti, posebnim su pravilnikom regulirane obveze i troškovi zbrinjavanja njihovih posmrtnih ostataka, i to bez OIB-a i priznanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, pa nema razloga ovo rješenje ne primijeniti i na situacije mrtvorođene djece za koje roditelji preuzmu obvezu pokopa", smatra pučka pravobraniteljica.

Stav HZZO-a

Ured pučke pravobraniteljice još je 2020. preporučio Ministarstvu zdravstva i HZZO-u da izmijene propise kako bi se roditeljima u iznimno teškim životnim okolnostima osigurala naknada troškova. Iz Ureda ističu kako je situacija sramotna, pogotovo jer rješenje ne bi predstavljalo značajan trošak za proračun, s obzirom na to da je u Hrvatskoj godišnje manje od 150 takvih slučajeva. Iz HZZO-a, međutim, odgovaraju da bi prihvaćanje preporuke značilo proširenje prava na osobe koje nisu zdravstveno osigurane, što je protivno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju.

"Osnovni uvjeti za utvrđivanje statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju su da je osoba upisana u maticu rođenih te da ima prijavljeno prebivalište, odnosno stalni boravak ili dugotrajno boravište u Hrvatskoj. Budući da u slučaju mrtvorođene djece ovi uvjeti ne mogu biti ispunjeni, ne može im se utvrditi status u obveznom zdravstvenom osiguranju te stoga HZZO ne može snositi troškove prijevoza njihovih posmrtnih ostataka", pojašnjavaju iz Direkcije HZZO-a i zaključuju da bi to pitanje trebalo regulirati izvan sustava obveznog zdravstvenog osiguranja.

Ministarstvo razmatra rješenja

Ministarstvo zdravstva na upit o rješavanju problema odgovorilo je kako "prepoznaju važnost i osjetljivost pitanja" te će razmotriti moguća rješenja. "Radi se o području koje zahtijeva posebno normativno uređenje, a koje trenutačno nije izričito obuhvaćeno važećim zakonskim i podzakonskim propisima. Uvažavajući ponovljenu preporuku pučke pravobraniteljice, Ministarstvo zdravstva će u suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje razmotriti mogućnost unapređenja važećeg zakonodavnog okvira", poručuju iz Ministarstva.

Dodaju kako je prije toga potrebno ispitati fiskalne učinke takve mjere i osigurati sredstva u državnom proračunu u dogovoru s Ministarstvom financija. "S obzirom na osjetljivost samog pitanja, Ministarstvo zdravstva će pokrenuti stručne konzultacije te razmotriti najbolje moguće modele rješenja, imajući u vidu načela pravednosti, solidarnosti i humanosti", navode. Ured pučke pravobraniteljice, s obzirom na protek vremena, poziva nadležne institucije da hitno pristupe konzultacijama kako bi se što prije pronašlo adekvatno rješenje za roditelje u teškim okolnostima.